Četiri prijedloga
Bivši predsjednik županijskog "Odbora za borbu protiv bjesnoće kod pasa" dr.Joško Kalilić ima četiri prijedloga kako bi Split postao grad bez psećeg izmeta
U Splitu kao i u drugim gradovima u Hrvatskoj postoji Odluka o držanju pasa ljubimaca po kojoj vlasnici pasa moraju ukloniti njihov izmet na javnim površinama. No, to se događa tek u oko 50% slučajeva. Tako javne površine, kao i one u Splitu sadrže golemu količinu psećeg izmeta koji se ne uklanja, te može postati izvor zaraze.
Bivši predsjednik županijskog "Odbora za borbu protiv bjesnoće kod pasa", dr.Joško Kalilić, ima četiri prijedloga kako bi Split postao grad bez psećeg izmeta na ulicama, piše Dalmacija News.
"Na prijedlog gradonačelnika, Gradsko vijeće donosi odluku da je svaki vlasnik psa dužan u ovlaštenoj veterinarskoj stanici uz dosadašnju obvezu za cijepljenje protiv bjesnoće i čipiranje dati i uzorak bukalne sluznice psa za stvaranje baze DNK profila svih registriranih pasa na području grada (time bi Split postao prvi grad u RH koji bi imao uvedenu bazu DNK profila pasa i stao uz bok Jeruzalemu i Napulju koji su se na taj način uspješno riješili izmeta pasa na javnim površinama).
Komunalni redar se ne bi više izlagao velikim neugodnostima i sukobima te uz pratnju policije hvatao i kažnjavao nesavjesne vlasnike pasa za naplaćivanje kazne za neuklonjeni izmet što se pokazalo potpuno neučinkovito.Po novoj metodi bi preuzeti pronađeni izmet ili samo njegov dio i poslali ga u ovlaštenu veterinarsku stanicu koja analizira DNK analizu izmeta i na vrlo jednostavan i učinkovit način identificira psa i njegovog vlasnika.
Identificirani vlasnik psa plaća kaznu za prekršaj (500-3000 kn što uključuje i trošak DNK analize). Strah od sigurne identifikacije i visoke novčane kazne imali bi veliki psihološki učinak na vlasnike pasa da u maksimalnom postotku uklanjaju izmet svojih pasa kao što je to postignuto u Jeruzalemu i Napulju.
Ima više tvrtki i laboratorija u Hrvatskoj koji se bave analizom DNK pasa i njihovih izmeta. Cijene pojedinačne analize su različite (najjeftinija analiza je 300 kn koja se kod masovnijih analiza radi uz veći popust). Za uspostavu stalne baze DNK profila za 10.000 pasa u Splitu trebalo bi oko 2 milijuna kuna iz proračuna što bi donijelo veliku korist gradu jer bi ovom procedurom grad praktički bio oslobođen psećeg izmeta i mogućnosti zaraze svojih stanovnika a da i ne govorimo o estetskom učinku na svoje stanovnike i brojne turiste", kaže Kalilić.
Podsjetimo, i gradonačelnik Zagreba Milan Banić već je prije najavio plan kako doskočiti neodgovornim vlasnicima koji ne skupljaju izmet za svojim ljubimcima. Plan uključuje čipiranje pasa te stvaranje baze podataka DNK. Svaki čipirani pas imat će svoj DNA u bazi podataka, a posebni komunalni redari pregledavat će područje, i svaki ostavljeni izmet poslati na analizu. Kad se utvrdi čiji je pas, vlasnicima će stići i kazna.
