Što ulazak Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) znači za domaće gospodarstvo, institucije i ekonomski razvoj? Kakve prilike otvara, koje izazove donosi i što možemo očekivati od članstva u jednoj od najvažnijih međunarodnih organizacija koja okuplja razvijena svjetska gospodarstva? O tim, ali i brojnim drugim važnim pitanjima, razgovaralo se na okruglom stolu "Hrvatska na pragu ulaska u OECD", održanome u Samoboru.
Pozitivni primjeri upravljanja
Organizirao ga je Grad u suradnji s Hrvatskim društvom za korporativno upravljanje i menadžment, a okupio je ugledne stručnjake, gospodarstvenike i predstavnike akademske zajednice. Uz profesora Darka Tipurića, koji je održao uvodno izlaganje, na okruglom stolu koji je moderirala Lana Cindrić sudjelovali su Ivo Markotić, Petra Škrobot, Hana Horak, Josip Tica i Leon Žulj.
– Hrvatska je pred ulaskom u OECD i na tom nas putu očekuju razni izazovi. Dobili smo preporuke i smjernice o tome što bismo još trebali učiniti. Smatram da je izrazito važno u javnom prostoru govoriti o ovakvim temama te iznositi i pozitivne i negativne strane članstva u OECD-u. Po meni su ključni profesionalizam i profesionalizacija na svim razinama, osobito u javnom sektoru. Važno je još istaknuti da je potrebna suradnja akademske zajednice te privatnog i javnog sektora kako bi se postigle željene promjene, i to ne samo na papiru već i u praksi – istaknula je gradonačelnica Škrobot.
Govorila je i o tome mogu li se gradovi i općine prilagoditi standardima upravljanja prema pravilima OECD-a te mogu li biti pokretači pozitivnih promjena. Navela je samo neke od pozitivnih primjera upravljanja koje je Samobor uveo prije pet godina, a odnose se na transparentnost i zapošljavanje u gradskoj upravi.
– Kad smo preuzeli vlast, jedan od prvih koraka bio je financije Grada učiniti transparentnima. Zato smo prvi u Hrvatskoj putem digitalne platforme iTransparentnost na jednom mjestu omogućili automatizirani i cjelovit uvid u svoje poslovanje, isplate, račune, ugovore i narudžbenice. Transparentnost je nešto što bi se trebalo podrazumijevati, i to ne samo u financijskom poslovanju gradske uprave već i u svim segmentima rada, jer pridonosi učinkovitom upravljanju i gradi povjerenje građana – istaknula je. Dodala je i da politička podobnost ne smije biti uvjet za zapošljavanje, što je Samobor, naglasila je, potvrdio transparentnim natječajima.
Tipurić je u svojem izlaganju govorio o izazovima i problemima, odnosno o tome može li Hrvatska u praksi provesti sve reforme i propise koje nalaže članstvo u OECD-u.
– Ovakvi stručni skupovi trebaju otvoriti ključna pitanja, ne samog ulaska Hrvatske u OECD, jer će ući vjerojatno za godinu do godinu i pol, nego onoga što će se dogoditi nakon ulaska. Puno toga morali smo već sada prilagoditi, i pregledima i novim zakonima i podzakonskim aktima. Ali puno je važnije hoćemo li zaista nakon tih promjena zakona i podzakonskih akata promijeniti svoje ponašanje. Upravljanje državnim poduzećima jedna je od bolnih točaka. Ono što sve nas zanima jest hoće li se zaista promijeniti ponašanje onih koji su u upravljačkim strukturama, s jedne strane države, koja će morati kreirati vlasničku politiku, a s druge strane nadzornih odbora i uprava, koji bi trebali neovisno i samostalno djelovati u funkciji ostvarivanja ciljeva i na temelju ključnih pokazatelja uspješnosti. Zakon predviđa jednu trećinu neovisnih članova. Puno je važnije da u nadzornim odborima budu kompetentni članovi i da se politika ne miješa u upravljačke procese – istaknuo je.
Treba se cijeniti izvrsnost
Dodao je da moramo napraviti otklon od političke kolonizacije, koja je, kako je rekao, nažalost i dalje prisutna.
– Moramo mijenjati fasadne institucije kako bi institucije preuzele ključnu ulogu te napraviti pomak od ekstraktivnih prema inkluzivnim ekonomskim i političkim institucijama – naglasio je Tipurić. Napomenuo je i kako se moramo promijeniti kao društvo, tako da cijenimo izvrsnost te funkcioniramo na način da oni koji zavrjeđuju upravljati doista upravljaju, a da oni koji nisu dobri budu zamijenjeni boljima.
Izlaganja i razgovor sudionika okruglog stola potaknuli su publiku na raspravu, a tijekom događanja predstavljeno je i novo razdoblje časopisa Perspektive, čije izdavanje preuzima Hrvatsko društvo za korporativno upravljanje i menadžment. Novi je broj posvećen temi o kojoj se govorilo na okruglom stolu.