Izbornik
Naslovnica Gradovi Koprivnica
Ksenija Ostriž i Darko Koren istaknuli su važnost čuvanja sjećanja na žrtave holokausta

Kamenčići sjećanja za sve stradale u logoru Danica

storyeditor/2025-01-31/holokaust_B.jpg
Foto: Grad Koprivnica Polaganje vijenaca i kamenčića sjećanja ispred ulaza u logor Danicu

U povodu Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta na Spomen području Danica u Koprivnici protekli je tjedan održana komemoracija u znak sjećanja na žrtve fašističkog terora.

Vijenci su položeni, a svijeće zapaljene od delegacija Grada Koprivnice, Koprivničko-križevačke županije, Vijeća srpske nacionalne manjine, Židovske općine Koprivnica i Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Koprivnice.

Postavljeni su i kamenčići sjećanja kao židovska tradicija kojom se prisjećaju pokojnika i svih stradalih u holokaustu.

Tom prigodom okupljenima su se obratili zamjenica gradonačelnika Ksenija Ostriž i župan Darko Koren, istaknuvši važnost čuvanja sjećanja na stradanja žrtava holokausta kako se slične tragedije nikada ne bi ponovile, naglasili su u Gradskoj upravi.

Prva žrtva holokausta u Koprivnici bio je liječnik dr. Željko Selinger, koji je 25. travnja 1941. odveden u logor Danicu, gdje je premlaćen i ranjen. Početkom kolovoza iste godine deportiran je u Gospić, odnosno Jadovno, gdje je ubijen, među prvim žrtvama fašističkog režima.

Stradanje koprivničke židovske zajednice kulminiralo je 22. i 23. srpnja 1941. godine, kada je gotovo 350 Židova odvedeno u logor Danicu, a već sutradan deportirano u Jasenovac, Auschwitz, Loborgrad i druge logore, podsjećaju u koprivničkoj upravi.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta obilježava se odlukom Ujedinjenih naroda od 2005. godine, dok je inicijativa pokrenuta 1996. na prijedlog njemačkog predsjednika Romana Herzoga, u spomen na ulazak Crvene armije u koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau 1945. i oslobođenje preživjelih logoraša.

Spomen područje Danica, koje u današnjem obliku postoji od 1981. godine prema ideji arhitekta Lenka Pleštine, 15. travnja 2019. proglašeno je kulturnim dobrom Republike Hrvatske, čime je dodatno naglašena njegova važnost kao trajnog podsjetnika na stradanja i borbu protiv zaborava. 

Mirko Duspara Prijave do 10. veljače Objavljen natječaj za financiranje projekata udruga storyeditor/2025-01-23/Jezuiti_radovi.JPG Obnova kulturne baštine Napreduju radovi na Skalinima od Jezuita storyeditor/2025-01-23/cazma_muzej_1.jpg Simboli vojno-povijesne baštine i vizualna atrakcija za posjetitelje Lockheed T-33 iz Drugog svjetskog rata i MiG u muzeju na otvorenom