Karlovac želi postati "zelen" koristeći sve više prirodnih resursa
Grad Karlovac projekt želi prijaviti na natječaje u sklopu EU zelenog plana 2050.
Uporaba geotermalne energije strateška je odrednica razvoja Grada Karlovca. Najveću bi i iznimno važnu primjenu geotermalna energija imala u sustavu Gradske toplane, čime bi se postigla energetska neovisnost primjenom tog stabilnog, obnovljivog izvora energije nauštrb fosilnih goriva, a zahvaljujući inovativnoj tehnologiji.
No Grad vidi i niz drugih benefita u uporabi ove jeftinije energije; visoki stupanj samodostatnosti u proizvodnji hrane, razvoj grada kao sportsko-turističkog središta, poticanje gospodarske aktivnosti, otvaranje novih radnih mjesta, a time ostanak i naseljavanje mlade populacije na lokalnom području.
Projekt korištenja geotermalne energije, smatraju u Gradu, generirat će višestruke ekonomske koristi za lokalnu zajednicu i društvo u cjelini. Svoju viziju u Gradu temelje na istraživanju koje je odrađeno još prije gotovo 40 godina.
Zalihe pitke vode
– Na području Karlovca nalazi se potvrđeni geotermalni vodonosnik u karbonatnom kompleksu Rečica, otkriven istražnim bušotinama iz 1983. i 1988. Karlovac leži na rubnom dijelu prostranog rezervoara pitke vode koja zbog dubine zalijeganja rezervoarskih stijena ima i veliki potencijal kao izvor geotermalne energije. Dakle, osim kao pitka voda ona se može rabiti i za zagrijavanje postojećeg toplinarskog sustava grada. U tu svrhu potrebno je izraditi jednu proizvodnu bušotinu dubine do 2.500 metara u blizini grada na geološki povoljnoj lokaciji, iz koje će se voda temperature veće od 1200 stupnjeva Celzijevih cjevovodom dopremati do toplane gdje će preko izmjenjivača topline zagrijavati radni fluid postojećeg toplinarskog sustava i vraćati u podzemlje putem utisne bušotine – pojašnjava Vlatko Kovačić, direktor gradske tvrtke Geotermika, zadužene za provođenje aktivnosti vezane za eksploataciju geotermalnih izvora.
Grad je po tom pitanju već proveo niz aktivnosti – kada su počela istraživanja 2020. izrađena je analiza i interpretacija postojećih
2D seizmičkih profila radi određivanja točne lokacije istražno-eksploatacijske bušotine. Potom je izrađen geološki prognozni profil
za bušotinu, riješeni su imovinsko-pravni odnosi za lokaciju bušotine i potrebni prostor oko bušotine za radove. U 2021. krenulo se s izradom idejnog rudarskog projekta za izradu bušotine.
U 2022. godini nastavljeno je s projektno-tehničkom dokumentacijom te je završen i idejni projekt izrade istražne bušotine geotermalne vode Karlovac GT-1 s bušotinskim radnim prostorom za smještaj bušaćeg postrojenja na istražnom prostoru, koji je odobrilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te je dana suglasnost na elaborat za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš kao stručne podloge za izradu elaborata o zaštiti okoliša za čitav projekt.
U izradi je projektno-tehnička dokumentacija istražne geotermalne bušotine Karlovac – 1 GT radi izdavanja lokacijske dozvole. Planirani troškovi projektne dokumentacije i bušenja proizvodne bušotine KaGT-1 i utisne bušotine KaGT-2 su 49,665.000 kuna.
EU zeleni plan
– Grad Karlovac priprema projekt za prijavu na natječaje u sklopu Europskog zelenog plana 2050. kako bi grad postao više klimatski neutralan te kako bi se poboljšalo zdravlje, kvaliteta života i zaštita prirode. Projekt je već sada dobio 356.330,50 eura bespovratnih sredstava putem poziva za povećanje kapaciteta za proizvodnju geotermalne energije Financijskog mehanizma europskog gospodarskog prostora za period 2014. – 2021. Projektom će se ostvariti bilateralna suradnja s državom donatorom Islandom, što će doprinijeti jačanju kapaciteta za upravljanje i promicanje obnovljivih izvora energije te će se stvoriti temelji za nastavak suradnje i buduće zajedničke projekte – dodao je direktor Vlatko Kovačić.
Iako je cijela priča s geotermalnom energijom ponajviše važna zbog iskorištavanja toplinske energije za grijanje te električne energije, postoje mogućnosti iskorištavanja ostataka toplinske energije iz geotermalnih izvora u kasnijim fazama razvoja, a to se
ponajprije odnosi na mogućnosti grijanja sportsko-rekreacijskog kompleksa, odnosno bazena koji ima visoke energetske zahtjeve.
Ostatak toplinske energije moći će se koristiti u gospodarstvu; u poljoprivredi za potrebe plastenika, u ribogojilištima, za potrebe
sušara drva, voća ili povrća te za zagrijavanje raznih hala.
