Izbornik
Naslovnica Gradovi Karlovac
Predstavljen početak projekta “Revitalizacija vrelovodne mreže u gradu Karlovcu”

Karlovački vrelovodni sustav u dvije će godine biti znatno unaprijeđen

Foto: Grad Karlovac
Bit će zamijenjeno čak 15,7 km vrelovodne mreže, a projekt stoji 133,9 milijuna kuna

U Karlovcu je predstavljen početak projekta “Revitalizacija vrelovodne mreže u gradu Karlovcu” čiji je cilj obnova i unapređenje 
centralnog toplinskog sustava grada uz razvoj kontinuiranog nadzornog sustava isporuke vode. Predstavili su ga Hrvoje Klobučar, direktor Gradske toplane Karlovac, Irena Rožić Qeta, voditeljica službe za provedbu programa urbanog razvoja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, te gradonačelnik Karlovca Damir Mandić.

Toplinski gubici bit će 8 posto

– Cilj je projekta izmjena većine vrelovodne mreže radi povećanja pouzdanosti usluge i smanjenja toplinskih gubitaka na razinu 
od najviše 8 posto te spremnost na prijem topline iz obnovljivih izvora. Time ćemo našim ćemo korisnicima pružiti kvalitetniju 
i pouzdaniju uslugu grijanja. U  provedbi projekta očekuju nas, naravno, i neki izazovi, no pozivam građane na razumijevanje 
jer će u sljedeće dvije godine naš grad biti u radovima – najavio je Hrvoje Klobučar, direktor Gradske toplane Karlovac.

Projekt promiče povećanje učinkovitosti centralnih toplinskih sustava što je temeljni  cilj sufinanciranja iz Programa državnih potpora za povećanje učinkovitosti centraliziranih toplinskih sustava. Svrha projekta je povećati pouzdanost i sigurnost isporuke toplinske energije te stvoriti temeljne infrastrukturne preduvjete za uvođenje obnovljivih izvora energije u cilju ostvarenja energetski učinkovitog centralnog toplinskog sustava u Karlovcu.

– Još 2017. godine počeli su razgovori u Ministarstvu regionalnog razvoja o korištenju sredstava putem ITU mehanizma za 
sufinanciranje projekta revitalizacije vrelovoda. Početkom 2020. godine, nakon sastanka u Ministarstvu regionalnog razvoja, 
kada nam je prezentiran financijski plan, mislio sam da Grad neće moći iznijeti naš dio sufinanciranja. Zbog važnosti projekta za 
Karlovac i sve naše sugrađane, odlučili smo prelomiti te započeti realizaciju. Nedavno potpisan ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova, kojim je i putem javnog poziva za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini dobivena podrška od 10 milijuna kuna za financiranje vlastitog udjela u ovom ITU projektu, potvrđuje ispravnost tadašnje odluke da se od projekta ne odustane – rekao je gradonačelnik Damir Mandić.

Od ukupne dužine trase vrelovodne mreže od 21,8 km planira se zamijeniti 15,7 km. Uz revitalizaciju vrelovodnih cijevi, u okviru 
projekta revitalizirat će se i ventilska okna. Osim toga, zamijenit će se i dva pumpna agregata te uspostaviti SCADA nadzorni sustav vrelovoda koji će omogućiti učinkovito upravljanje vodenim  resursima uz unaprijeđen sustav kontrole potrošnje.

Uz pumpno postrojenje planira se modernizirati i sustav za kemijsku pripremu vode koji će omogućiti kontinuirani automatizirani rad sustava uz neprekidan nadzor svih bitnih parametara vezanih za kvalitetu vode u centralnom toplinskom sustavu. Revitalizacija će donijeti siguran i kontroliran rad karlovačkog centralnog  toplinskog sustava te omogućiti bolju upravljivost i nadzor rada,  kao i poboljšani sustav očuvanja energije tijekom rada sustava.

Korak ka zelenom gradu

– Ovo je prvi korak za razvoj Karlovca kao zelenog grada i u skladu s drugim pravilima istaknutim na razini EU. Posljednje dvije godine zajednički smo  ulagali mnogo truda i u dijalogu s Europskom komisijom kako bismo osigurali ovakve uvjete i došli do obujma projekta za financiranje kakav je ugovoren. Brzina kojom smo odradili dosadašnje faze projekta ulijeva povjerenje da će i preostale faze biti uspješno realizirane – kazala je Irena Rožić Qeta, voditeljica službe za provedbu programa  urbanog razvoja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU.

Projekt “Revitalizacija vrelovodne mreže u gradu Karlovcu” sufinancira se sredstvima EU.  Procijenjena vrijednost projekta iznosi 133,872.862 kuna od čega su prihvatljivi troškovi 128,222.862 kuna, a od kojih se 103,585.047,02 kuna financira bespovratnim sredstvima iz fondova EU, putem ITU mehanizma.