DOVRŠENI OPSEŽNI RADOVI
Projekt je stajao 1,2 milijuna eura, najvećim se dijelom financirao iz NPOO-a, a zahvati na zaštićenom zdanju uključivali su i obnovu fasade i krovišta, ugradnju dizalice topline te zamjenu rasvjete i sustava grijanja
Jedna od najvažnijih kulturnih institucija u Bjelovaru dobila je novo lice. Nakon opsežnih radova koji su trajali godinu i pol dovršena je energetska obnova Narodne knjižnice "Petar Preradović", čime su značajno unaprijeđeni uvjeti za rad njezinih djelatnika, ali i boravak brojnih korisnika.
Uz konzervatorske smjernice
Riječ je o projektu vrijednom približno 1,2 milijuna eura, koji je najvećim dijelom financiran europskim sredstvima u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), uz potporu Ministarstva kulture i medija te Grada Bjelovara. Brojka svjedoči o ozbiljnom ulaganju, no prava vrijednost projekta vidi se u njegovu utjecaju na svakodnevni život stanovnika. Zgrada knjižnice, smještena u samom središtu grada, ima status zaštićenog kulturnog dobra i ubraja se među starije građevine u Bjelovaru. Upravo je taj status bio jedan od ključnih izazova tijekom obnove, budući da su svi radovi na zdanju morali biti izvedeni uz strogo poštivanje konzervatorskih smjernica.
U povijesnoj zgradi od 1250 kvadrata znatno su unaprijeđeni uvjeti za rad djelatnika, ali i boravak brojnih korisnika, što će omogućiti i kvalitetniju provedbu programa
Revitalizacija je obuhvatila zahvate na vanjskoj ovojnici zgrade, uključujući obnovu fasade i krovišta, kao i toplinsku izolaciju, čime je postignuta znatno veća energetska učinkovitost. Posebna pozornost posvećena je rješavanju dugogodišnjih problema s vlagom u podrumskom dijelu, koji je sada u potpunosti saniran i funkcionalan.
Ugrađena je i dizalica topline te je zamijenjena rasvjeta, a uvedeni su i dodatni sustavi koji smanjuju ukupnu potrošnju energije. Prema procjenama stručnjaka, uštede u potrošnji primarne energije gotovo su potpune, a znatno je smanjen i utjecaj na okoliš.
Iako je na prvi pogled riječ o infrastrukturnom projektu, njegova važnost nadilazi same građevinske radove. Knjižnice su danas sve manje mjesta isključivo za posudbu knjiga, a sve više postaju centri društvenog i kulturnog života. Upravo u tom smjeru razvija se i bjelovarska ustanova, koja ima više od šest tisuća članova, a obnovljeni prostor omogućit će kvalitetniju provedbu brojnih programa, od radionica za djecu i mlade do edukacija za odrasle, kao i raznih kulturnih događanja.
Poboljšani uvjeti rada zaposlenika dodatno će doprinijeti razvoju novih sadržaja, posebice u segmentima digitalne pismenosti i očuvanja kulturne baštine. Time knjižnica potvrđuje svoju ulogu kao mjesta susreta, učenja i razmjene ideja.
U realizaciji obnove sudjelovao je velik broj stručnjaka različitih profila, a zgrada površine oko 1250 četvornih metara, raspoređena na četiri etaže, zahtijevala je precizno planiranje i koordinaciju svih radova. Osim obnove konstrukcijskih elemenata, izvedeni su i složeni instalacijski zahvati, od zamjene sustava grijanja i pripreme tople vode do ugradnje obnovljivih izvora energije, uključujući sunčanu elektranu. Usto je postavljen novi sustav zaštite od požara, čime su podignuti sigurnosni standardi objekta, a uređen je i vanjski prostor, koji sada uključuje dodatne funkcionalne sadržaje poput prostora za odlaganje i parkiranje bicikala.
Važno obogaćivanje ponude
Energetska revitalizacija zgrade Narodne knjižnice "Petar Preradović" uklapa se u širi program ulaganja u kulturnu infrastrukturu u kojemu su u posljednjih nekoliko godina pokrenuti ili dovršeni brojni projekti, od obnove muzeja do uređenja obrazovnih ustanova. Riječ o jednom od najvećih investicijskih ciklusa u kulturu u povijesti Bjelovara, istaknuo je gradonačelnik Dario Hrebak, pri čemu se većina projekata realizira u suradnji s državnim institucijama, a ukupna se ulaganja mjere u desecima milijuna eura.
Knjižnicu je obišla i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, koja je projekt smjestila u širi nacionalni kontekst obnove baštine, osobito nakon potresa. Ipak, unatoč velikim ulaganjima u infrastrukturu, sve se više naglašava kako pravi izazov tek slijedi: razvoj sadržaja. Obnovljeni prostori pružaju priliku za iskorak, ali vrijednost im ovisi o programima koji se u njima provode. U tom smislu knjižnice imaju važnu ulogu jer kao javni prostori dostupni svima mogu biti pokretači kulturnog života, posebice u sredinama koje nemaju razvijenu mrežu drugih institucija u tom sektoru.
