Znanstveni sabor Slavonije i Baranje
U pet je godina razvijeno oko 150 projekata vrijednih 300 milijuna eura, a cilj je da ulaganja otvaraju nova radna mjesta i pridonose demografskoj revitalizaciji
Osijek danas ima gotovo 55.000 zaposlenih, oko 5000 više nego 2021. godine, a nezaposlenost je tom razdoblju smanjena 53 posto. Pozitivni gospodarski pokazatelji, nova ulaganja i demografski pomaci bili su među glavnim temama drugog Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje, koji se krajem prošloga mjeseca održao u Kulturnom centru Osijek. Skup pod nazivom "Gospodarski snažna i otporna Slavonija i Baranja" organizirao je osječki Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), uz suorganizaciju Grada i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera.
Za pogone još 36 hektara
Gradonačelnik Ivan Radić izrazio je zadovoljstvo što je sabor drugi put zaredom održan u Osijeku, istaknuvši kako su gospodarstvo i demografija ključni za budućnost grada i cijele regije.
– Slavonija i Baranja imaju puno razvojnog potencijala i aduta, od poljoprivrede i prehrambene tehnologije do znanja, inovacija i novih tehnologija. Upravo sudjelovanje tvrtki poput Žita i Orqe pokazuje u kojem smjeru grad treba ići, povezujući poljoprivredu s novim tehnologijama i stvarajući tvrtke koje su konkurentne i međunarodno prepoznate na svjetskim tržištima – poručio je Radić.
Govoreći o gospodarskim pokazateljima, istaknuo je rekordnu zaposlenost i najnižu nezaposlenost u Osijeku. Podsjetio je i na mjere kojima Grad potiče poduzetništvo, među kojima su ukidanje komunalnog doprinosa za gradnju proizvodnih pogona početkom 2022. te odluka da se nakon ukidanja prireza ne povećavaju stope poreza na dohodak.
Posebno je izdvojio Poduzetničku zonu Nemetin, čija je popunjenost dosegnula 95 posto. Zbog interesa investitora Grad je od države dobio dodatnih 36 hektara zemljišta vrijednog oko 13 milijuna eura, namijenjenog budućim gospodarskim ulaganjima.
– U proteklih pet godina razvili smo oko 150 projekata vrijednih 300 milijuna eura. Želimo da ti projekti otvaraju nova radna mjesta, privlače nove ljude i potiču povratak onih koji su otišli – rekao je Radić.
Osvrnuo se i na demografske pokazatelje, navodeći kako Osijek četiri godine zaredom bilježi pozitivan migracijski saldo, koji ukupno iznosi 1331 osobu. Tijekom 2025. rođeno je i 49 djece više nego godinu prije.
– Ono što me posebno veseli jest činjenica da je ove godine u osječke vrtiće i škole upisano 50 djece iz povratničkih obitelji. Iza svake te brojke stoji odluka jedne obitelji da se vrati ili doseli u Osijek. Treba još puno raditi, ali iz brojki se definitivno vidi da se trendovi mijenjaju – naglasio je Radić.
U sklopu programa "Perspektive lidera – 1 na 1", s televizijskim voditeljem Mislavom Togonalom razgovarao je o gradskim investicijama, obrazovanju, demografskim mjerama i odgovornosti u upravljanju javnom infrastrukturom. Istaknuo je kako je Grad u posljednjih pet godina za izravne poduzetničke potpore izdvojio oko četiri milijuna eura, a ulaganja u obrazovanje dosegnula su približno 60 milijuna. Među projektima je izdvojio gradnju nove osnovne škole u Retfali, proširenje postojećih obrazovnih objekata i gradnju sportskih dvorana radi uvođenja jednosmjenske nastave. Govorio je i o predškolskom odgoju, podsjetivši na gradnju triju novih vrtića te proširenje dvaju i energetsku obnovu još triju objekata.
Nema guranja pod tepih
Osvrnuo se i na svoj znanstveni rad "Paradoks ispravljanja: nesklad odgovornosti, javne percepcije i strateškog odlučivanja u upravljanju javnom infrastrukturom", nastao na temelju iskustava upravljanja gradskim projektima. Kao primjer naveo je obnovu tramvajske infrastrukture, pri čemu je Grad uočene nedostatke odlučio rješavati u suradnji sa stručnjacima osječkoga Građevinskog i arhitektonskog fakulteta.
– Izbjegavanje i guranje problema pod tepih nije odgovorno ponašanje – poručio je Radić, naglasivši važnost stručnih procjena i donošenja odluka u interesu građana. Govorio je i o utjecaju društvenih mreža na javnu percepciju, istaknuvši kako komentari mogu upozoriti na probleme, ali kako odgovorno upravljanje zahtijeva cjelovitu i objektivnu procjenu javnog interesa.
