'Mislim kako mladi ljudi još nisu svjesni koliko je bitno znati prvu pomoć'

Volonteri splitskog Gradskog društva Crvenoga križa, od kojih je većina državnih prvaka iz prve pomoći, izveli su ispred zgrade splitskog HNK pokaznu vježbu pod nazivom 'Simulirane nesreće u domaćinstvu', kojom su pokazali pravilnu tehniku oživljavanja uz korištenje automatskoga vanjskog defibrilatora.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana prve pomoći, koji se obilježava 9. rujna, jesu nesreće u kući i u neposrednoj blizini koje mogu uzrokovati ozljede ili smrt.

Ravnatelj splitskog Crvenog križa Tomislav Gojo rekao je da javnost žele upozoriti na važnost prve pomoći te da u godini više od 3000 mladih ljudi prođe njihove tečajeve.

"Činjenica je da poznavanjem određenih osnovnih postupaka doslovno možete spasiti nečiji život. Mi svake godine provodimo među splitskim osnovnim i srednjim školama natjecanje iz prve pomoći. Naši osnovci su državni prvaci u poznavanju prve pomoći, a naši su srednjoškolci zauzeli treće mjesto", rekao je Gojo i dodao kako rade na tome da obuka bude što kvalitetnija te na tome da što više mladih ljudi dobije znanje iz prve pomoći.

Ana Marija Bašić, Nina Crnčević, Anisija Banović i Zoja Burazin državne su prvakinje u prvoj pomoći.

Burazin je novinarima nakon vježbe rekla kako im poznavanje prve pomoći mnogo znači te da im je bilo vrlo teško budući da nisu znale kako pomoći onome kome je to trebalo.

"S ovim tečajem prve pomoći osjećamo se sigurnije u svoje znanje i vještine. Mislim kako mladi ljudi još nisu svjesni koliko je bitno znati prvu pomoć i da ih je potrebno što prije educirati", rekla je Burazin.

Oko 75 posto srčanih zastoja dogodi izvan bolnica

U Europi svake godine u svojemu domu strada više od tri milijuna ljudi, od kojih 7000 pogine, pa pokazne vježbe služe kako bi se podigla svijest o važnosti znanja, vještina i dostupnosti prve pomoći i kako bi se spasilo što više života, rekao je liječnik i splitski gradski vijećnik Joško Markić. Istaknuo je da su srčani problemi najčešći uzrok smrti u svijetu, da se oko 75 posto srčanih zastoja dogodi izvan bolnica, od čega četvrtina na javnim mjestima. Dodao je da se u Hrvatskoj na godinu dogodi 4600 srčanih zastoja izvan bolnica, što je gotovo 12 na dan, a u više od 60 posto tih slučajeva zastojni ritam će biti 'šokabilan', što znači da je osobu potrebno defibrilirati jer defibrilirajući šok vraća srčani rad u normalni ritam.

Početak postupaka kardiopulmonalne reanimacije i defibrilacija primjenom AVD uređaja poboljšava izglede za preživljavanje na 50 do 70 posto. Svaka minuta koja protekne u čekanju hitne medicinske pomoći smanjuje te izglede za više od deset posto, istaknuo je Joško Markić. 

AVD uređaji su sigurni i učinkoviti i kad ih upotrebljavaju laici bez obzira na to imaju li kakvo iskustvo te bi trebalo raditi na širenju mreže AVD uređaja u Hrvatskoj. Oni bi trebali biti postavljeni svagdje gdje boravi mnogo ljudi, kao što su, primjerice, zračne luke, trgovački centri i stadioni, gdje je veća vjerojatnost srčanog zastoja, i to u teretanama i sportskim objektima, te ondje gdje može biti otežan pristup hitnim službama, primjerice na trajektima ili u planinskim odmaralištima, zaključio je Markić.