Odredište koje u 2026. treba posjetiti
Koji je recept za uspjeh? Nekoć gospodarski devastiran grad s gotovo nepostojećim turizmom fokusirao se na obnovu baštine, pretvarajući pritom povijesna zdanja u lokacije atraktivnih događanja
Šibenik je među deset najboljih europskih gradova za kulturni posjet u 2026. godini, zauzeo je visoko peto mjesto na ljestvici organizacije European Best Destinations. Time se svrstao uz bok znatno većim i međunarodno afirmiranim kulturnim središtima poput Nikozije, Firence, Beča i Leuvena, a iza Šibenika ostali su Verona, Tomar, Rouen, Oxford i Graz.
Muzeji, ali i plodovi mora
Odabir je proveden među 40 europskih gradova koji su ušli u uži izbor, a pritom su se vrednovali broj i kvaliteta muzeja, raznolikost kulturnih ustanova te bogatstvo i kontinuitet kulturnih programa tijekom cijele godine. Stručni žiri sastavljen od kulturnih profesionalaca ocjenjivao je povijesnu važnost gradova, snagu suvremene kreativne scene, razinu kulturnog doživljaja za posjetitelje te njihovu prepoznatljivost na međunarodnoj kulturnoj sceni. U završnoj fazi izbora uključena je i publika. Ukupno 22.093 putnika iz 131 zemlje svijeta glasala su ocjenjujući interes za posjet u 2026. godini, autentičnost kulturne ponude i ukupnu kulturnu privlačnost destinacija. Šibenik je dobio 17,8 bodova od stručnjaka i 17,3 od putnika.
Revitalizirane srednjovjekovne tvrđave postale su i koncertne pozornice
U obrazloženju izbora posebno se ističe rijetka i skladna kombinacija UNESCO-ove baštine i suvremene obnove kulturnih prostora. "Smješten iznad Jadrana, s vijugavim kamenim ulicama i sunčanim terasama, Šibenik nudi više od obalnog utočišta – on je mjesto kulturnih otkrića", navodi se u ocjeni. Kao ključne točke prepoznatljivosti izdvojeni su katedrala sv. Jakova, jedna od najvažnijih renesansnih građevina na ovom dijelu Europe, obnovljene gradske tvrđave na kojima se danas održavaju koncerti i festivali, ali i lokalna gastronomija temeljena na svježim plodovima mora, maslinovom ulju, smokvama i vinima iz zaleđa.
Gradonačelnik Šibenika Željko Burić priznanje vidi kao potvrdu dugoročnog, promišljenog i sustavnog razvoja grada.
– Ovo priznanje je na ponos nama Šibenčanima, ali i na korist svima nama kao državi – poručuje Burić, podsjećajući kako je Šibenik prije 13 godina bio gospodarski devastiran grad. Industrija je bila ugašena, veliki sustavi propali, malo i srednje poduzetništvo slabo razvijeno, a turizam gotovo nepostojeći.
Kao ključna točka u ocjeni izdvojena je i katedrala sv. Jakova, a hvali se i gastronomija
– Kada smo tih godina preuzeli odgovornost za vođenje grada, Šibenik je bio na koljenima. Zadatak je bio maksimalno iskoristiti dostupna sredstva EU, a presudno je bilo promijeniti percepciju grada, prvenstveno među samim građanima Šibenika. U takvom kontekstu odlučili smo se okrenuti onome što smo naslijedili od svojih predaka, kulturnoj baštini koja je bila zapuštena i zanemarena – prisjeća se Željko Burić.
Donijeli su odluku o obnovi jedinstvenog fortifikacijskog sustava grada, obrambenog sklopa iz srednjeg vijeka koji danas čini jedan od najupečatljivijih kulturnih krajolika na Jadranu. Počelo se s tvrđavom sv. Mihovila, nastavilo na tvrđavi Barone, a završilo na tvrđavi sv. Ivana. Tvrđava sv. Nikole ostala je pod upravljanjem Županije.
Ključna promjena modela
– Ključna je bila i promjena modela upravljanja. Umjesto klasičnog muzejskog okvira, osnovana je javna ustanova Tvrđava kulture. Nismo htjeli da to bude samo obnovljeni kamen, htjeli smo živ prostor, mjesto događanja i identiteta, prvenstveno za građane Šibenika – ističe gradonačelnik. U Tvrđavi kulture zapošljavani su isključivo stručni ljudi iz područja kulture, menadžmenta i komunikacija, što se pokazalo ključnim za uspjeh.
– Rezultati su prepoznati i na europskoj razini. Obnova fortifikacijskog sustava Šibenika proglašena je jednim od najboljih projekata u Europskoj uniji jer spaja obnovu, valorizaciju, zapošljavanje i održivost. Nije presudno što smo obnovili, nego kako smo to stavili u funkciju grada i ljudi – kaže Burić.
Razvoj kulture povukao je za sobom i druge sektore: turizam, gospodarstvo i visoko obrazovanje. Šibenik danas ima snažnu industrijsku zonu, jedno od najkvalitetnijih veleučilišta u Hrvatskoj i projekt nove bolnice, a u pripremi je i urbanistički razvoj velikog gradskog prostora od 22 hektara.
Uvrštavanje Šibenika među deset najboljih europskih kulturnih destinacija za 2026. ne predstavlja tek prestižnu titulu, nego potvrdu da je grad uspio izgraditi održiv model razvoja u kojemu kultura nije dekor, već temelj.
