Intenzivan ciklus
Revitalizira se povijesna baština, ali i pokreću velike investicije u sektorima turizma, sporta, obrazovanja
Bjelovar posljednjih godina prolazi jedno od najintenzivnijih razvojnih razdoblja u svojoj novijoj povijesti. Obnove zgrada kulturne baštine, novi infrastrukturni projekti, europski milijuni i priznanja koja stižu sve jasnije potvrđuju kako grad na sjeveru Hrvatske više nije samo promatrač razvojnih procesa, nego jedan od njihovih predvodnika.
Više od 60 milijuna eura
Validacija takvog statusa stigla je i na konferenciji "Bjelovar – šampion EU fondova 2025. godine", održanoj u sklopu Dana otvorenih vrata EU projekata. Grad je, naime, osvojio titulu hrvatskog šampiona po povlačenju europskih sredstava, a iza toga se krije više od 60 milijuna eura bespovratnog novca uloženog ponajprije u obnovu kulturne infrastrukture.
Konferencija je simbolično održana u obnovljenoj zgradi budućeg HUB-a na Trgu hrvatskih branitelja, jednom od objekata koji su novu priliku dobili upravo zahvaljujući europskim fondovima. Gradonačelnik Dario Hrebak istaknuo je kako će se ovo razdoblje za desetak godina promatrati kao zlatno doba obnove Bjelovara.
Konferencija je održana u sklopu Dana otvorenih vrata EU projekata
– Obnovu spomenika kulture nije bilo jednostavno provesti, a još je manje jednostavno bilo postati šampion EU fondova. Kada zbrojimo sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ITU mehanizma, obnove od potresa i projekt novog arhiva, dolazimo do više od 60 milijuna eura bespovratnih sredstava – rekao je Hrebak.
Među ulaganjima u kulturnu i povijesnu baštinu, podsjetimo, ističu se rekonstrukcija i uređenje Gradskog muzeja te obnova i modernizacija Narodne knjižnice "Petar Preradović". Investiralo se i u bivše vojne objekte u kompleksu Barutana, koji se postupno pretvaraju u uređeni memorijalni i kulturni prostor, a važan iskorak predstavlja i projekt novog Državnog arhiva, kojim se osiguravaju suvremeni uvjeti za čuvanje i obradu vrijedne građe. Dio sredstava usmjeren je i na obnovu javnih objekata od kulturnog značaja, poput lokalcima poznate zgrade Vodotehne, koja sada krasi ulaz u grad i služi za razne konferencije i susrete.
Obnovljena i zgrada Narodne knjižnice "Petar Preradović"
Uz projekte obnove baštine, provodi se i nekoliko velikih infrastrukturnih investicija, među kojima su gradnja toplica Wellovar, škole za 700 učenika sa sportskom dvoranom, nove tržnice s podzemnom garažom te Arene Bjelovar. U planu su i obnova zgrade Gradske uprave te Kuće Bakić, rodne kuće kipara Vojina Bakića, koja bi trebala postati moderan muzejski prostor.
No iza milijunskih iznosa krije se složen proces pripreme, prijave i provedbe projekata. Filip Vusić, službenik privremeno ovlašten za obavljanje poslova pročelnika Upravnog odjela za javnu nabavu, EU fondove i investicijske projekte, istaknuo je kako su najveći izazovi administracija, usklađivanje izvođača radova i strogi europski rokovi.
– Najveća apsorpcija sredstava bila je kroz konstrukcijske i energetske obnove zgrada zaštićene kulturne baštine. To su zahtjevni projekti jer nikada unaprijed ne znate što ćete pronaći u starim objektima – rekao je Vusić.
Investiralo se i u rekonstrukciju i uređenje Gradskog muzeja
Dodao je i kako se tržište građevinskih radova posljednjih mjeseci stabiliziralo pa se na javne nabave javlja više izvođača nego prije, što rezultira nižim cijenama od procijenjenih.
Važnu ulogu u svim projektima imaju i konzervatori. Milan Pezelj, glavni konzervator Ministarstva kulture i medija, naglasio je kako je najveći izazov pronaći ravnotežu između očuvanja izvorne vrijednosti objekata i njihove nove funkcionalnosti.
– Kulturna baština mora ostati živa i koristiti se. Cilj nije samo sačuvati zgradu nego joj omogućiti i novi život i novu svrhu – poručio je Pezelj, koji je nekoć radio upravo u bjelovarskom Konzervatorskom odjelu.
Uređenje javnih prostora
Da se ne ulaže samo u velike građevinske projekte nego i u kvalitetu svakodnevnog života, potvrđuje još jedno nacionalno priznanje koje je ovih dana stiglo u grad. Komunalac Bjelovar dobio je priznanje Hrvatske gospodarske komore za uspješan rad i doprinos održavanju javnih zelenih površina. Priznanje je dodijeljeno na konferenciji Zeleni gradovi, pametna budućnost, a Bjelovar se tako našao uz bok gradovima poput Poreča, Opatije i Đakova kao primjer dobre prakse u održivom upravljanju zelenim površinama.
Komunalac je dobio priznanje Hrvatske gospodarske komore
Posljednjih godina Grad kontinuirano ulaže u uređenje parkova, drvoreda i cvjetnih površina, a upravo su uređeni javni prostori postali jedan od najprepoznatljivijih elemenata vizualnog identiteta Bjelovara. Posebno je istaknut rad djelatnika Komunalca i voditeljice Natalije Vuković, koji se svakodnevno brinu o zelenim površinama i urbanom izgledu grada.
Kada se spoje milijunska ulaganja u infrastrukturu i kulturnu baštinu s brigom o javnim prostorima i kvaliteti života, postaje jasno zašto se Bjelovar sve češće navodi kao primjer uspješnog povlačenja europskih sredstava. Grad koji je godinama slovio kao mirna administrativna sredina danas pokušava izgraditi identitet modernog regionalnog centra koji istodobno obnavlja svoju prošlost i gradi novu budućnost.
