Razvoj uz pomoć gradskih potpora
Ulaganjima u opremu, uključujući bačve i punilicu za boce, Marin Grgić modernizirao je podrum i povećao kapacitete, a nedavno je kupio parcelu na kojoj u idućih godinu do dvije planira zasaditi 10.000 trsova
Bez vlastitih trsova, pa čak i bez osnovnog alata za rad u vinogradu, Marin Grgić iz Bjelovara prije otprilike šest i pol godina odvažio se na ulazak u svijet vinarstva. Danas proizvodi više vrsta vina, osvaja medalje na natjecanjima i planira novi vinograd s oko 10.000 trsova. U razvoju poslovanja pomogle su mu i potpore Grada Bjelovara, zahvaljujući kojima je nabavio opremu za modernizaciju vinskog podruma.
Svira i u tamburaškom sastavu
– Kada sam krenuo u posao, doslovno nisam imao škare za rezanje vinograda, a kamoli jedan trs. Krenuo sam od nule, vlastitim sredstvima, uz pomoć obitelji i supruge Andree. Uložili smo gotovo sve svoje resurse, tako da nam ova potpora mnogo znači – kaže Grgić.
Put od početka do ozbiljnije proizvodnje obilježila su ulaganja u opremu i postupno širenje ponude. Na dva javna poziva Grada Bjelovara ostvario je 2250 eura potpora. Prvim je iznosom nabavio snažniju filter-pumpu i punilicu za boce, čime je znatno ubrzao posao. Dok su on i supruga ranije vino punili ručno, pa bi tijekom cijelog dana napunili stotinjak boca, sada ih mogu napuniti i do 600 dnevno. Zahvaljujući drugoj potpori, nabavio je četiri bačve zapremnine 620 litara s dvostrukim stijenkama koje omogućuju hlađenje i preciznu kontrolu temperature tijekom fermentacije.
U njegovoj su ponudi graševina, zeleni silvanac, rajnski rizling, muškat žuti, traminac, cabernet sauvignon i rosé. Posebno je ponosan na chardonnay koji je osvojio šampionsko priznanje, a vina mu posljednjih godina redovito osvajaju medalje. Među kupcima je, kaže, osobito tražen zeleni silvanac. Njegova se vina mogu pronaći u restoranima i na manifestacijama poput Terezijane.
Grgić je s vremenom, uz nabavu grožđa od drugih proizvođača, počeo ulagati i u vlastiti vinograd. Nedavno je kupio novu parcelu na kojoj se nada u sljedećih godinu do dvije podići nasad s približno 10.000 trsova. Time želi osigurati veću vlastitu proizvodnju i stvoriti temelje za daljnji rast poslovanja.
Planovi uključuju i zapošljavanje. Već sljedeće godine, tijekom pripreme zemljišta za nove nasade, volio bi angažirati ljude koji žele dodatno zaraditi, među njima i umirovljenike.
Osim što se bavi vinarstvom, radi na bolničkom Odjelu psihijatrije, a svira i u tamburaškom sastavu. Veliku mu podršku, ističe, pružaju obitelj i supruga Andrea. Nedavno je uz obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo otvorio i tvrtku, čime je dodatno usmjerio poslovanje prema profesionalnom razvoju.
Jedan od izazova za vinogradare ostaje zlatna žutica vinove loze. Grgićevi su nasadi zasad mladi, no zabrinut je zbog problema s kojima se suočavaju vinogradari u njegovu susjedstvu i nada se da će struka pronaći učinkovito rješenje.
Osiguran budžet od 131.800 eura
Zamjenik bjelovarskog gradonačelnika Igor Brajdić istaknuo je da Grad želi podupirati ljude koji se odlučuju posvetiti poljoprivrednoj proizvodnji i razvoju vlastitih gospodarstava.
– Uvijek nam je drago kada se netko tako mlad kao Marin odluči baviti poljoprivredom i proizvodnjom vina. Predstavio nam je svoju ideju, koja je bila jako dobra, i podržali smo ga u opremanju vinskog podruma. To možda nije velik novac, ali predstavlja vjetar u leđa koji je uvijek dobrodošao – rekao je Brajdić.
Prema riječima Mire Šmita, zaduženog za suradnju s poljoprivrednicima i provedbu javnog poziva, Grad Bjelovar za ovu je godinu osigurao 131.800 eura za 19 mjera potpore obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Do predstavljanja potpora zaprimljeno je 156 zahtjeva, a isplaćeno je ukupno 73.000 eura, što premašuje iznos isplaćen tijekom cijele prethodne godine. Zahtjevi za dodjelu potpora zaprimaju se do kraja godine.
Potpore obuhvaćaju pčelarstvo, stočarstvo, voćarstvo, povrćarstvo i proizvodnju u plastenicima, a najviši pojedinačni iznos može dosegnuti 3300 eura godišnje, ovisno o mjeri i ispunjenim uvjetima. Grad ih dodjeljuje od 2017., a na javne pozive godišnje se javlja oko 200 poljoprivrednika.
Cilj je, poručuju iz Grada, stvoriti uvjete za razvoj lokalne proizvodnje i potaknuti mlade da ostanu na zemlji. Grgićeva priča pokazuje kako i relativno skromna potpora, usmjerena u konkretnu opremu, može olakšati rad, povećati kapacitete i pomoći u ostvarivanju ambicioznijih planova.
