Vili Lakić, ravnatelj Gradske knjižnice Šibenik:
Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" na šibenskoj Poljani svake godine dobije 6000 "prinova" – što knjiga što nekonvencionalne građe, a ondje su ponosni na Znanstveni odjel u kojemu ima vrijednih naslova iz svih područja ljudskog znanja
Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" na šibenskoj Poljani, jedan od suvremenih arhitektonskih simbola Krešimirova grada, stara je 102 godine i najstarija je knjižničarska ustanova u gradu.
– Naša je knjižnica prije dvije godine proslavila stoti rođendan. Pripada izabranom krugu od samo pet stogodišnjaka među ustanovama u Šibeniku – govori Vili Lakić, ravnatelj Gradske knjižnice Šibenik koji je u njoj je proveo čitav radni vijek, posljednjih 12 godina na ravnateljskoj funkciji, i ovih se dana sprema u zasluženu mirovinu. Što se tiče povijesti Gradske knjižnice "Juraj Šižgorić", on je poput prave enciklopedije, zna puno zanimljivih podataka.
Energetska obnova zgrade
– Mi smo najdugovječnija knjižnica, kojih je u gradu bilo nekoliko. Prethodila nam je Narodna slavjanska čitaonica koja je utemeljena 1866. godine, ali je prekinula rad na početku Prvog svjetskog rata. Nikad nije obnovljena, a naša Gradska knjižnica utemeljena je 1922. godine, nakon talijanske okupacije. Tada je bilo nekoliko knjižnica u gradu. Knjižnica Pavlinović objavljivala je u novinama da se ne učlane u novu, ovu našu knjižnicu. Interesantno je kolika je konkurencija tada vladala. Tada je, 1922. godine, u Šibeniku izlazilo devet novina – iznosi Lakić podatak koji je osobito zanimljiv u današnje vrijeme kada se novine polako gase.
U vrijeme kada je otvorena, Gradska knjižnica Šibenik bila je smještena nedaleko od sadašnjeg prostora, a onda se preselila 300-tinjak metara dalje, prema katedrali, gdje je bila neko vrijeme.
– Općina, odnosno Grad, dodijelila joj je prostor u Narodnoj kavani, a ta je zgrada bila upravo na ovom mjestu gdje smo sad. Srušena je nakon Drugog svjetskog rata kada je 1961. godine sagrađen Dom armije u kojemu smo danas, uselili smo se 2005. godine – priča Lakić. Pripremaju energetsku obnovu zgrade europskim sredstvima. Radovi bi trebali početi možda čak do ljeta ove godine.
Imaju multimedijalnu dvoranu za tribine, promocije, znanstvene skupove, kao i računalnu radionicu, galeriju
– Obnova će uključiti izmjenu pročelja, konstrukcije i stakala, a naša zgrada cijela je ostakljena, to je djelo Ivana Vitića, poznatog šibenskog arhitekta koji je autor i splitske knjižnice Marka Marulića. Šibenski projekt iznimno je zanimljiv jer riječ je o zgradi od aluminija i stakla koja je 'nasađena' na gradski bedem – priča ravnatelj šibenske knjižnice Vili Lakić.
Prostor je jako pogodan za različite aktivnosti. Imaju jako bogat izložbeni program, poseban Odjel za vizualnu kulturu, koji vodi Zrinka Bilušić. U prosjeku godišnje imaju 50-ak izložaba. Mogu izlagati amateri, ali dovodili su i velika imena. Imaju multimedijalnu dvoranu za tribine, promocije, znanstvene skupove, kao i računalnu radionicu, galeriju.
– Najveći nam je problem nedostatak spremišnog prostora. Mi svake godine imamo 5000-6000 prinova, što knjiga, što nekonvencionalne građe, DVD-ova CD-ova i slično. Imamo jako dobru nabavu, mogu se pohvaliti našim fondom jer i Grad Šibenik i Ministarstvo kulture svake godine izdvajaju sredstva za njegovo obogaćivanje – kaže Lakić i napominje kako će Grad Šibenik taj problem morati uskoro riješiti jer im stvara poteškoće u radu.
Građa im je također zanimljiva jer su se 60-ih godina prošlog stoljeća spojili s Naučnom bibliotekom koja je bila u sastavu Muzeja Grada Šibenika.
Objavili su 158 knjiga
– Kada sam ja počeo raditi, 1987., imali smo Pionirski, odnosno današnji Dječji odjel, kao i Naučni, današnji Znanstveni odjel. Ta dva odjela i danas su na neki način odvojeni od Gradske knjižnice u kojoj uglavnom imamo beletristiku – govori Lakić i napominje kako je ponosan na Znanstveni odjel u kojemu ima vrijednih naslova iz svih područja ljudskog znanja.
Gradska knjižnica Juraja Šižgorića bila je meta zlonamjernog kibernetičkog napada prošle godine, a ondje se od toga nikad nisu u potpunosti oporavili. Ali, srećom spašeno je gotovo 60 tisuća digitaliziranih stranica starih šibenskih novina i časopisa.
Šibenska gradska knjižnica bavi se i izdavačkom djelatnosti, do sad su objavili 158 knjiga, među kojima ima i reprezentativnih izdanja.
– Svjestan sam ugleda koji naša knjižnica uživa među sugrađanima. Oni su svojedobno i tražili da se knjižnica vrati u centar grada i jako mi je drago zbog toga – kaže Lakić.
