Gradonačelnik Zadra Božidar Kalmeta u intervjuu za Lokalni.hr najavljuje realizaciju tri iznimno važna projekta novcem iz EU fondova, a to su izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže, izgradnja Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima te početak provođenja ITU programa za urbani razvoj. Kalmeta očekuje i odlične rezultate u nadolazećoj sezoni i naglašava da je Grad uključen i u program udruženog oglašavanja i sufinanciranja niskotarifnih aviokompanija pa su tako za Ryanair ove godine osigurali dva milijuna kuna.
Jeste li zadovoljni realiziranim projektima tijekom ovog mandata i kojima posebno?
Grad Zadar, od Domovinskog rata, naovamo postao je moderan i napredan grad i primjer je mnogim gradovima u Hrvatskoj po svom kvalitetnom urbanom razvoju. Mnogi projekti koji su realizirani proteklih godina, kao što su primjerice Morske orgulje i Pozdrav suncu, čine prepoznatljiv dio njegove urbane vizure, čak i izvan granica naše zemlje.
Što se tiče posljednje četiri godine mog mandata mogu istaknuti dovršetak izgradnje 73 stana za naše socijalno najugroženije građane. Uspješno smo dovršili obnovu značajnog kulturnog zdanja, Kneževe palače, u iznosu od 38 milijuna kuna i financiranu sredstvima iz EU fondova. Od EU, također, dobili smo 35 milijuna eura za projekte razvoja urbanog područja. Završili smo projekt Jadran čime je Zadar postao grad bez ijednog legalnog fekalnog ispusta u more, a također kontinuirano ulažemo u podizanje komunalnog standarda investirajući u daljnju izgradnju sekundarne kanalizacijske mreže i prateće infrastrukture pa smo tako 70% kućanstava spojili na sekundarnu kanalizacijsku mrežu.
Ne mogu preskočiti i ne spomenuti projekt od vitalnog značaja za naš grad, koji će generirati i gospodarski rast i otvoriti nova radna mjesta, a to je stavljanje luke Gaženica u funkciju i početak gradnje zgrade lučkog terminala. Samo je ovu godinu ostvareno preko 135 tisuća dolazaka kruzing gostiju u odnosu na 75 tisuća lani.
Također, izmještanjem trajektnog prometa u Gaženicu stvoreni su i preduvjeti za nastavak uređenja gradske uvale Jazine. Još su mnogi projekti i programi od interesa za građane realizirani, neki su u tijeku, a još mnogi u pripremi.
Idete li po još jedan mandat i što biste poručili svojim biračima?
Prije svega, građanima grada Zadra, zahvaljujem na povjerenju koje mi je ukazano prije četiri godine, da ponovno vodim ovaj grad. Kad sam preuzeo mandat jedan od ciljeva bio mi je i povećati učinkovitost gradske uprave i učiniti je još više dostupnom i otvorenom prema građanima. Bezuvjetno mišljenje Državne revizije i priznanje od Instituta za javne financije za transparentnost gradskog proračuna također potvrđuje da smo napravili dobar posao. Danas sa sigurnošću mogu kazati da sam zadovoljan ostvarenim iako uvijek postoji prostor za napredak.
Naši će birači, uvjeren sam u to, na sljedećim lokalnim izborima opet izabrati onu opciju koja je najbolja za njih i za naš grad i stoga vjerujem u pobjedu.
Koji su strateški projekti koje Grad Zadar namjerava realizirati tijekom 2017. godine?
U 2017. godini novcem iz EU fondova realizirat ćemo tri iznimno važna projekta, a to su izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže vrijedne 330 milijuna kuna u 14 mjesnih odbora te u Kožinu i Petrčanima, zatim izgradnja Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima donjim vrijednosti 350 milijuna te početak provođenja ITU programa za urbani razvoj vrijednog 350 milijuna kuna. Osim što ćemo u potpunosti riješiti kanalizacijsku mrežu, trajno ćemo riješiti pitanje odlaganja otpada, a sadašnje odlagalište u Diklu odlazi u povijest. Kroz ITU program realizirat ćemo, među ostalim, izgradnju Centra za mlade, urediti Citadelu, uvesti inteligentni prometni sustav, nabaviti novi eko vozni park za Liburniju i financirati potpore za povećanje zapošljavanja.
Čitav je niz i drugih manjih ali ne manje važnih projekata koji će se dogoditi u sljedećim godinama, a s ciljem unaprjeđenja kvalitete življenja naših sugrađana: od uređenja trgova sv. Frane i Trga tri bunara te nastavka uređenja gradskih bedema, odnosno Muraja na Poluotoku, do izgradnje dječjih vrtića Pčelica i Smiljevac, gradnje škola na Bokanjcu i u Crvenim kućama, izgradnje novog gradskog groblja na Musapstanu, obnove sportske infrastrukture na Višnjiku, uređenje tržnice u središtu grada i mnogi, mnogi drugi.
Planirana je izgradnja POS-ovih stanova u Zadru. Koliko je stanova u planu, koliko će koštati i koji su uvjeti za dobivanje stanova?
Grad Zadar u suradnji s APN-om planira izgradnju novih POS-ovih stanova na lokaciji Crvene kuće gdje je već uloženo 17 milijuna kuna u infrastrukturu. Anketa provedena među građanima ukazala nam je na veliku zainteresiranost za ovaj projekt i očekujem da će se tijekom 2017. godine otpočeti s projektiranjem i planiranjem izgradnje.
Možete li reći jeste li zadovoljni ovogodišnjim proračunom i je li stabilan? Na što će se najviše utrošiti?
Prerano je za davati sud, ipak je tek prošao siječanj. Poslovanje je stabilno te tijekom siječnja nismo imali poteškoća. O projektima koji slijede u ovoj godini, a neki su već i počeli (obnova javne rasvjete i staze na Višnjiku), rekonstrukcija Pozdrava suncu, širenju kanalizacijske mreže, nabave opreme za Turističko-informativni centar, probijanju novih cesta, izgradnji javne rasvjete već smo pričali. Nastojimo zadovoljiti i podignuti sve razine kulturnih, društvenih i sportskih aktivnosti.
Koji su problemi, s kojima se, kao i sve druge jedinice lokalne samouprave susrećete i kako se s time nosite?
Mnogi problemi nisu u nadležnosti grada, a očekuje se od grada da ih rješava. Sad imamo Vladu koja može u suradnji s nama rješavati takve stvari. Primjerice za posljednjeg posjeta ministrice Martine Dalić javno sam upozorio na problem tihe regionalizacije koja je provedena u vrijeme bivše SDP-ove Vlade. Nedopustivo je da se Zadru ukidaju ovlasti u carinskim, poreznim, mirovinskim i zdravstvenim poslovima.
Što mislite o novoj poreznoj reformi i kako će ona utjecati na rad lokalne samouprave?
Najznačajniji prihod je prihod od poreza na dohodak, koji je u siječnju 2016. godine iznosio 11.557.156 kuna, a u siječnju 2017. godine 11.380.421 kunu, što je 1,53% manje nego u siječnju 2016. godine. Po najavama ministra financija iz državnog proračuna će se davati kompenzacijske mjere na razini proračuna iz 2016. godine pa ne očekujemo probleme s ovom vrstom prihoda.
U ovoj godini nemamo poreza na tvrtku, tako da ćemo prihodovati samo potraživanja iz prethodnih godina, te očekujemo rast od poreza na promet nekretnina zbog oporezivanja prve nekretnine. Osim reforme kod poreza na dohodak, najveća reforma u našem radu se odnosi na uvođenje poreza na nekretnine od 1. siječnja 2018. godine (istodobno se gasi komunalna naknada i porez na kuće za odmor). Porez na nekretnine će se razrezivati po starosti i funkcionalnosti objekta, te će obuhvatiti i neizgrađena građevinska zemljišta, što će potaknuti tržište nekretnina
Kakva je suradnja s državom?
Ocijenio bih je dobrom, ali uvijek postoji prostor za bolje. Surađujemo na čitavom nizu zajedničkih projekata kao što je izgradnja Turističko-informativnog centra, Kneževa palača, odvodnja, Županijski centar za gospodarenje otpadom, rekonstrukcija prometnica, sufinanciranje niskotarifnih aviokompanija i drugo. Mnogi projekti upravo su realizirani u suradnji s državnom, ali očekujem snažnije opredjeljenje države za očuvanje sadašnjeg teritorijalnog ustroja ili eventualno da u nekom drugom preustroju Zadar ostane središte regije.
Jeste li zadovoljni rezultatima u protekloj turističkoj sezoni i što očekujete od nadolazeće?
Turistička sezona je bila iznimno uspješna, možda i najbolja. Zadar se svake godine dodatno pozicionira na karti turističkih destinacija, a i nagrada The best destination ide u prilog toj tezi. U okvirima svojih mogućnosti Grad, u dobroj suradnji s investitorima, radi na povećanju turističkih kapaciteta, popratne infrastrukture i ostaloga što može doprinijeti brendiranju grada kao turističke destinacije. Osim toga, Grad je uključen i u program udruženog oglašavanja i sufinanciranja niskotarifnih aviokompanija pa smo tako za Ryanair ove godine osigurali dva milijuna kuna budući da znamo što sve taj projekt donosi zadarskom gospodarstvu, posebno uslužnom sektoru.
Međutim, turizam nisu samo zgrade i infrastruktura, nego i događaji. Zbog toga Grad s turističkom zajednicom, kontinuirano osmišljava nove programe koji će pridonijeti većem dolasku turista. Pa je tako primjerice, zbog Adventa u Zadru i Tuna, sushi & wine festivala u zimskim mjesecima zabilježen veći turistički promet, a posljedično i veća potrošnja. U prosincu je ostvaren porast od 38% u dolascima i 41% u noćenjima, a u siječnju 27% u dolascima i 41% u noćenjima u odnosu na iste mjesece godinu prije. Također, milijunto noćenje u protekloj turističkoj sezoni ostvareno je puno ranije nego prethodne godine, a broj turističkih kapaciteta na području grada Zadra povećan je za 26%.
Od sljedeće sezone očekujem još više gostiju i još više ulaganja u razvoj turizma i nove turističke sadržaje. Grad Zadar će zasigurno, pored klasičnog ljetnog turizma, ulagati i u razvoj sportskog i poslovnog turizma kako bi turistička sezona traje cijelu godinu.
Što se sve uređuje na području Grada Zadra i što će sve biti završeno do početka turističke sezone?
Od većih infrastrukturnih projekata uređujemo već spomenuti Turističko-informativni centar ili, kako ju mi volimo zvati palaču Cedulin, u koju će se smjestiti gradska i županijska turistička zajednica i bit će na usluzi svim našim gostima. S ciljem razvoja sportskog turizma do ljeta ćemo završiti obnovu sportskih terena na Višnjiku, a nakon toga donijeti i novi UPU koji će definirati sve sadržaje unutar športskog centra Višnjik.
S druge strane gradi se Hayat, hotel s pet zvjezdica, koji će pridonijeti djelomičnoj promjeni strukture gostiju, a ujedno je ovo ulaganje i najbolji poziv i potvrda ostalim investitorima da se u Zadar može i isplati ulagati.
Kakav je situacija s nezaposlenošću u Gradu Zadru? Gdje vidite mogućnost za otvaranje novih radnih mjesta?
U Zadru bilježimo nikad više zaposlenih i nikad manje nezaposlenih ljudi. Moram napomenuti da je zamjetno da se budi građevinska aktivnost pa se može lako dogoditi da će biti i deficitarnih zanimanja.
Gradska uprava u okviru svojih mogućnosti stvara preduvjete za otvaranje novih investicija što kroz prostorno-plansku dokumentaciju što kroz izgradnju infrastrukture ili poticanje obrtnika i privrednika. Neovisno o dobrim rezultatima želimo napraviti novi iskorak i raditi na tome da nezaposlenih bude još manje odnosno što više zaposlenih.