Izbornik
Naslovnica Gradovi Dubrovnik 30 pregleda
Dubrovnik

Običaj koji je na ulice izvodio i puk i vlastelu

Kolenda u Dubrovniku
1/3
Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL
Kolenda je danas reducirana na Badnji dan i Staru godinu, dok je u 19. stoljeću kolendarski povod imalo 19 blagdana

U dubrovačkom Kneževom dvoru, za koji se veže prvi spomen kolendavanja, znanstvenica Jelena Obradović Mojaš održala je predavanje pod naslovom „Kolenda u Dubrovniku“.

Tradicija kolendavanja duboko je ukorijenjena u kulturni identitet Dubrovnika, a najstariji podatak o tom starom narodnom običaju dopire iz gradskog Statuta 1272. godine, Obradović Mojaš je objasnila kako su, prema navodima iz dubrovačkog Statuta, mornari na Badnju večer knezu donosili badnjak veseleći se, a knez im je davao dva perpera i piće.

mora obuhvatiti i rješenje urbane opreme, rasvjete te oborinske odvodnje Izrađuje se idejno rješenje i glavni projekt uređenja trga u Suđurđu

- Ne možemo pouzdano znati je li se u 13. stoljeću pjevalo, ali znamo da se čestitalo. Izraz 'po starinskom običaju' znači da je taj običaj postojao i prije 1272. godine, a potom je preuzet u kodifikaciju. Gradski Statut je zrcalio život grada, a u taj se kontekst uklapa i odredba o kolendavanju - rekla je Obradović Mojaš.

Kolenda kao optimističan i vedar medij komunikacije prepun dobrih želja i lijepih misli, naglasila je Obradović Mojaš, predstavlja lijep oblik kulturnog proizvoda suvremenog Dubrovnika, prenesenog iz dalekog srednjovjekovlja do danas. Ipak, nije sve uvijek bilo tako radosno.

Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

- Ljudska zaigranost ima svoje gradacije pa se nekad i prekoračilo. Imamo odredbe o zabrani kolendavanja kao 'nepristojnog pjeva'. Vlast je taj ispuh noćnog veselja uvijek nastojala držati pod nadzorom. Vodilo se računa tko koga vrijeđa pa su se ujutro nakon kolendarskih sutona prijavljivale tužbe. Srećom da je bilo tako, jer danas u tim iskazima imamo uprizorene inscenacije kolendara - izjavila je Obradović Mojaš.

Kolende su formulaični stihovi koji su se kroz stoljeća mijenjali, naglasila je Obradović Mojaš, a primjeri dobre prakse nalaze se u urbanoj matrici, ali i u izvangradskom području.

- Prvi spomen stihova kolende koje sam pronašla datira u 16. stoljeće. Tradicijske pučke kolende ostale su žive i danas, dok su se književne pojavile u 18. i odjavile u 19. stoljeću. Kolende kroz svoju povijest nisu samo nosile znak čestitarskih pjesama, već i kao sinonim ukrasa, osobno muško ime ili staroslavensko božanstvo. Ipak, najdublja nit jest ona čestitarska pjesma koja ima sve uvjete biti prepoznata kao zaštićena nematerijalna baština - izjavila je Obradović Mojaš.

Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL

Napomenula je kako je kolenda danas reducirana na Badnji dan i Staru godinu, dok je u 19. stoljeću kolendarski povod imalo 19 blagdana, kad je kolenda u suton tih blagdana na ulice i poljane grada izvodila i puk i vlastelu.

Predavanje "Kolenda u Dubrovniku" organizirali su Dubrovački muzeji u suradnji sa Zavodom za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Konferencija "Pod pritiskom" Problemi Dubrovnika kao lokaliteta svjetske baštine