Konferencija "Pod pritiskom"
"Stalan je pritisak da se obuhvat zaštite suzi, a uvođenjem tzv. buffer zone zaštitit ćemo sliku grada. Jer Dubrovnik nisu samo gradska jezgra, već i okruženje, koji zajedno čine iznimnu univerzalnu vrijednost"
U sklopu 10. Susreta zavoda za prostorno uređenje jadranskih županija u Dubrovniku se u četvrtak održava konferencija o svjetskoj baštini i prostornom planiranju "Pod pritiskom", posvećena aktualnim problemima Dubrovnika kao lokaliteta svjetske baštine kojem je uz proširenu 'buffer zonu' nužno potreban i plan upravljanja.
Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić istaknuo je na otvaranju konferencije kako baštinu treba čuvati, ali i omogućiti normalan život građana u dodiru s njom.
"Taj je izazov pred nama trajno. Kako na njega odgovorimo, takvu ćemo budućnost osigurati. Postoje interesi investitora za razvijanjem projekata, možda i nauštrb očuvanja kulturne i prirodne baštine. Tu se na određeni način može osjetiti pritisak, ali smo se uspjeli tome othrvati“, rekao je Dobroslavić.
Pročelnica Konzervatorskog odjela u Rijeci Biserka Bilušić-Dumbović rekla je kako je kulturna baština pod velikim pritiskom, jer se neobazrivim i invazivnim razvojem turizma ne uvažavaju vrijednosti kulturne baštine kao resursa u turizmu.
"Baština je ugrožena ne samo u povijesnim jezgrama koje su odlaskom stanovništva postale tek ljuske, već se bitno mijenja i identitet grada, kao i okoline. Pogled na grad postala je važna točka nekretninskog poslovanja, pa je i cijena zemljišta u okolini grada vrlo visoka. Zato nam prijeti problem gubitka okoline i kvalitete okruženja povijesnih gradova“, izjavila je Bilušić-Dumbović.
Dodala je kako u Hrvatskoj nema dovoljno zakonskih alata za zaštitu kulturne baštine, premda postoji međunarodni okvir kroz konzervatorske planove, planove upravljanja i studije utjecaja zahvata na kulturnu baštinu, koji se u Hrvatskoj slabo koriste.
"Nužna je veća sprega konzervatorskog i urbanističkog planiranja, ali i veća svijest u javnosti o potrebi drukčijeg pristupa. U suprotnom ćemo uništiti povijesne gradove i nećemo na njima moći graditi turistički razvoj. U Dubrovniku se proteklih godina dogodio pomak, ponajprije kroz ulogu nevladinih organizacija koje su spoznale probleme i inicirale promjene i u formalnim strukturama“, zaključila je Bilušić-Dumbović.
Ravnateljica županijskog Zavoda za prostorno uređenje Marina Oreb istaknula je kako je, za razliku od zakonom zaštićene baštine koja je pod nadzorom konzervatora, evidentirana baština koja se štiti smjernicama prostornog plana i vrlo je često slabo kontrolirana te ostavljena na svijest građana.
"Stalan je pritisak da se obuhvat zaštite suzi, a uvođenjem tzv. buffer zone zaštitit ćemo sliku grada. Jer Dubrovnik nisu samo gradska jezgra, već i okruženje, koji zajedno čine iznimnu univerzalnu vrijednost“, rekla je Oreb.
Stručnjakinja za planove upravljanja Katri Lisitzin iz Švedske izjavila je kako je Dubrovnik istodobno i svjetska baština i živući grad, gdje se može vidjeti kako se u praksi upravlja s ta dva segmenta. "Dubrovnik je pod pritiskom turizma, građana koji imaju osjećaj da žive u muzeju, a događaju se i brojna ulaganja. Tako da je sada pravo vrijeme za promišljanje u budućnosti, jer je ključna stavka upravljanja u provedbi planova i odluka", naglasila je Lisitzin.
Deseto izdanje Susreta zavoda za prostorno uređenje jadranskih županija, na kojem sudjeluju predstavnici Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj, Ministarstva kulture te Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, od 14. do 16. studenog organizira Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije.
