Krajem prošlog mjeseca u Osijeku je održan treći Panonski festival knjige, koji je u samo tri godine postao jedan od najvećih kulturnih događaja ne samo u Osijeku nego i u cijeloj regiji. Ovogodišnji festival okupio je 55 izlagača i donio čak 70 programa za sve uzraste tako da je tijekom četiri festivalska dana kroz osječku dvoranu Gradski vrt, gdje je i održan festival, prošlo rekordnih 25 tisuća posjetitelja.
Uvijek bolji
– Osječka čitalačka publika od prvog je dana sjajno reagirala na Panonski festival knjige, a kako je nama u Osijeku najveći izazov biti bolji, osobito od samih sebe, nisam ni sumnjao da ćemo i ove godine srušiti prošlogodišnji rekord broja posjetitelja. Veseli me što je izlagački prostor bio popunjen do posljednjeg mjesta. Treće izdanje Panonskog festivala knjige i programski i sadržajno bilo je najbogatije do sada, što su posjetitelji prepoznali i nagradili – rekao je gradonačelnik Osijeka Ivan Radić.
Dodao je i da su ovi rezultati iznad svih očekivanja koja je imao prije tri godine, kada je s ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek razgovarao o mogućnosti da se u Osijeku organizira Panonski festival knjige. Istaknuo je i da za festival, kao i općenito za kulturu u Osijeku, nema stajanja.
– U odnosu na 2021. godinu, kada sam postao gradonačelnik, proračunska sredstva za kulturu smo udvostručili. Podjednako se brinemo o infrastrukturi i sadržajima. Već sada se okrećemo Osječkom ljetu kulture, jedinstvenoj manifestacija koja će i ove godine ponuditi na desetke iznimnih kulturnih sadržaja za sve generacije – kazao je Radić.
Govoreći o ovogodišnjem festivalu, predsjednik Udruženja nakladnika i knjižara HGK Slavko Kozina kazao je da je iznad svih očekivanja brzina razvoja Panonskog festivala knjige, koji je u samo tri godine došao do toga da je odmah iza Interlibera u Zagrebu, a uz bok svojoj dalmatinskoj verziji – Mediteranskom festivalu knjige u Splitu, koji je najmasovniji takav događaj u Hrvatskoj.
– Kvalitetan autor i priča ostaju u ovom digitalnom dobu uvjerljiviji motiv i razlog zašto vjerujemo da Panonski festival knjige ima itekako dobru budućnost za posjetitelje, pisce i autore kao i same nakladnike, koji preko svojih knjiga svim legama i legicama žele prenijeti inspiraciju, znanje ili kvalitetnu zabavu – rekao je Kozina.
I ovogodišnji festival posjetila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, koja je izrazila zadovoljstvo što je festival, koji je pokrenut prije tri godine u suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore i Gradom Osijekom, već od prvih dana prepoznat kao uspješan projekt.

– Iz godine u godinu bilježimo sve veći interes izdavača i publike, a i ove godine pripremljen je vrlo zanimljiv program. Ministarstvo kulture i medija posebno je prisutno kroz nacionalni program "Rođeni za čitanje", kojim potičemo čitanje od najranije dobi, već u pedijatrijskim ordinacijama. To je dio naše strategije poticanja čitanja, a za ovaj festival i kompletno angažman Zajednice nakladnika i knjižara na sajmovima osigurali smo više od 300.000 eura izravnih potpora – istaknula je ministrica.
Dodala je i da Ministarstvo kontinuirano ulaže u prijevode hrvatskih autora te podržava nastupe na domaćim i inozemnim sajmovima, čime se dodatno potiče prodaja i međunarodna vidljivost hrvatske književnosti.
Lijepa priča
Zamjenik osječko-baranjskog župana Josip Miletić naglasio je važnost uključivanja mladih te pohvalio sve izlagače i nakladnike.
– Panonski festival knjige ima lijepu priču koja će se razvijati i u godinama koje dolaze, a Osječko-baranjska županija nastavit će pružati podršku manifestaciji – poručio je Miletić.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević istaknuo je da je Panonski festival knjige važan ne samo kao kulturni događaj već i kao potpora razvoju poduzetništva u području knjižarstva i nakladništva.
– Osijek je veliko sveučilišno i kulturno središte regije te zaslužuje ovakvu manifestaciju. Festival nudi razne radionice za djecu i mlade, kao i promocije autora i književnika. Knjiga ostaje ključni medij za prijenos znanja i inovacija, što je temelj konkurentnosti u suvremenom društvu – zaključio je Kovačević.