Nastavlja se s dobrom praksom ozelenjivanja prostora na području Velike Gorice, što pokazuje kontinuitet u nastojanjima da se grad učini ljepšim i ekološki održivijim. Prva ovogodišnja veća akcija odvijala se u Vukomeričkoj ulici, gdje je posađeno oko 200 zavičajnih stabala, među kojima su lipe, javori, jaseni…, a pridružio joj se i gradonačelnik Krešimir Ačkar.
– Dvjestotinjak novih stabala u ovome dijelu simbolizira urbanu šumu, a nastavit ćemo sa sadnjom kako bismo došli do brojke od 4000 stabala. Samo u prošloj godini posadili smo više od tisuću stabala, a svi znamo koliko je zelenilo važno zbog klimatskih promjena, kao i kvalitete života naših sugrađana – rekao je Ačkar.
Akcija u Vukomeričkoj odvijala se u sklopu projekta ozelenjivanja tzv. sive infrastrukture, odnosno uređenja zelenih površina uz nogostup i prometnicu na prostoru većem od 2200 kvadrata. Time se još jedna površina pretvara u uređenu zelenu zonu koja doprinosi ljepšem izgledu grada, boljoj kvaliteti zraka te ugodnijem boravku na otvorenom.
Poseban naglasak stavljen je na odabir vrsta pogodnih za oprašivače, čime se osigurava bioraznolikost i otpornost zelenog fonda. Sadnja se provodi u sklopu pilot-projekta razvoja zelene infrastrukture i/ili kružnog gospodarenja prostorom i zgradama "PAUK u VG", a radi se na povezivanju alternativnih urbanih koridora.
– U ovome ćemo projektu ozeleniti oko 9000 kvadrata sive infrastrukture, kako sadnjom stabala tako i uređenjem parkirališnih mjesta na kojima ćemo umjesto asfalta postaviti zelena parkirališta, opločnike između kojih će biti šljunak kako bi voda mogla protjecati. Educiramo građane o tome da, kad je riječ o zelenoj infrastrukturi, nije riječ samo o sadnji stabala, već i drugim aktivnostima, kao što je mijenjanje asfalta, postavljanje opločnika, uređivanje trgova. To je ujedno i poziv da dođu na javne površine, da više vremena provode vani, odnosno stavljanje zelene infrastrukture u korist građana – kazala je viša gradska savjetnica Gordana Mikulčić Krnjaja.
Projekt je vrijedan 1,3 milijuna eura, od čega se 80 posto sufinancira bespovratnim sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a ostatak je osiguran u gradskom proračunu.