Gradska toplana Karlovac
Po prijašnjim studijama, obnove 22 kilometra mreže s priključcima na toplinske stanice zgrada i prelazak na sustav daljinskog upravljanja distribucijskom mrežom stajat će oko 45 milijuna kuna, a novac tek treba osigurati u skladu s Energetskom strategijom Republike Hrvatske
Gradska toplana u Karlovcu najavila je u ponedjeljak da će za mjesec dana biti gotova dva važna dokumenta za obnovu 40 godina stare vrelovodne mreže - tehnoekonomska studija Instituta "Hrvoje Požar" i geodetski snimak vrelovodne mreže, nakon čega bi trebalo raspisati i natječaj za izradu projekta obnove.
Po prijašnjim studijama, obnove 22 kilometra mreže s priključcima na toplinske stanice zgrada i prelazak na sustav daljinskog upravljanja distribucijskom mrežom stajat će oko 45 milijuna kuna, a novac tek treba osigurati u skladu s Energetskom strategijom Republike Hrvatske.
Direktorica Ivana Fočić objasnila je novinarima da je Karlovac - budući da nema više od 50.000 stanovnika - ispao iz kriterija Ministarstva europskih fondova za povlačenje novaca iz tzv. ITU mehanizma pa karlovačka Gradska uprava izrazito snažno lobira u ministarstvima i drugim državnim tijelima da se pronađe model financiranja iz EU fondova po drugim kriterijima ili izvorima jer je gradski centralni sustav grijanja postao neodrživ zbog čestih kvarova i gubitaka na vrelovodu.
Sedamdeset posto vrelovoda staro je između 35 i 40 godina i uzrokuje gubitak topline, što korisnicima povećava cijenu, te je plan da se on revitalizira, a do tada će se promijeniti dosadašnja praksa krpanja i mijenjati vodovi cijelih dionica od šahta do šahta, a ne krpati sporadična mjesta i onda uskoro otvarati vrelovod nekoliko metara dalje, rekla je Fočić.
Cijena je niža od one prije dvije godine jer je cijena energenata prošle godine snižena 20 posto, dodatno za poslovne subjekte još 13 posto i time je cijena grijanja postala prihvatljiva, rekla je Fočić i dodala da se Karlovčani griju po nekim srednjim cijenama, jeftinije od Slavonskoga Broda i Rijeke, a skuplje od Zagreba i HEP-a koji ima kogeneracijske toplane.
Maknuli razdjelnike
Govoreći o obračunu, direktorica Fočić je rekla da korisnici mogu sami preko ovlaštenog predstavnika odlučiti hoće li im toplana obračunavati trošak grijanja po kvadraturi, kao nekada, ili po razdjelnicima i kalorimetrima. Dodala je kako je toplani svejedno budući da naplaćuje ukupni trošak koji se očitava na toplinskoj stanici za cijelu zgradu, ali to se pokazalo nepravedno prema onima koji su malo u stanu u odnosu prema onima koji se griju puno a platili bi isto, prema kvadraturi, a ne po očitanju potrošnje na razdjelnicima koje su ionako već ugradili.
Potvrđeno je također da je nekoliko korisnika otkazalo ugovor tvrtki koja im očitavala razdjelnike i njima se sada probno obračunavaju troškovi grijanja po kvadraturi, da vide što bi time dobili.
Na pitanje jesu li mini kvartovske elektrane toplane budućnost, direktorica je odgovorila kako vjeruje u održivost velikih centralnih sustava, da korisnicima treba vratiti vjeru u to, samo što treba uložiti novac u rekonstrukciju vrelovoda da se postigne održivost i smanje gubitci i cijena jer su to dugoročno najprofitabilniji sustavi, što dokazuju primjeri nizozemskih i danskih gradova.
Inače, Institut "Hrvoje Požar" radi studiju za geotermalne potencijale kod Rečice, količine i toplinu pozemnih voda, što je dugoročni projekt za moguće sustavno komunalno-gospodarsko-turističko iskorištavanje, ali to se sigurno neće realizirati u sljedećih osam do deset godina, a do tada u sljedeće dvije do tri godine treba pronaći rješenja za novi vrelovod u Karlovcu koji će moći služiti i za nova rješenja.
