U Slunju raste broj iznajmljivača; sada ih je 147
Područje Grada Slunja danas broji čak 391 registrirani OPG, a obrađuje se više od 3000 hektara zemljišta; za grad te veličine to su velike brojke te govore o načinu života mještana koji žive održivost i poštuju prirodu
U srcu kontinentalne Hrvatske, u gradu Slunju, život nije podređen urbanom ritmu, već suživotu s prirodom u kojoj su, osim radnih obveza, važni i obitelj i zajednica, i gdje se ljudi bave i poljoprivredom, poduzetništvom i turizmom. Područje Grada Slunja danas broji čak 391 registrirani OPG, a obrađuje se više od 3000 hektara zemljišta. I dok bi netko rekao da su to male brojke, za grad ove veličine to su brojke koje govore o načinu života. Sve je više mladih koji se ne sele, nego ostaju, obnavljaju obiteljska gospodarstva, razvijaju nove brendove, kombiniraju tradiciju i digitalni marketing.
Sve više OPG-ova
– U Slunju se sve više ljudi odlučuje na OPG, pogotovo nakon pandemije. Neki su se iz grada vratili, neki su ostali i prepoznali priliku. Ljudi su shvatili vrijednost zemlje, mira i stvaranja vlastitim rukama – kaže gradonačelnica Mirjana Puškarić, koja ističe da Grad ne samo da prati te trendove, već ih sustavno potiče edukacijama, bespovratnim potporama, marketinškom podrškom i povezivanjem s turističkom ponudom. Slunj danas nije samo destinacija za odmor nego i za doživljaj – miris domaćeg vina, zvuk mlinskog kola, toplina domaće rakije, okus tjestenine izrađene s pažnjom i ljubavlju. Iza svakog od tih proizvoda stoje ljudi koji su ostali, odlučili stvarati ovdje i pokazati da kvaliteta ne dolazi samo iz velikih pogona. Domaće voće u rukama vrijednih destilera pretvara se u boce rakije koje pričaju priču o slunjskom kraju, u voćnjacima rastu lješnjaci, a domaći med, sokovi, džemovi i namazi već su nezaobilazan dio lokalne ponude. Mnogi od njih dolaze iz obitelji koje uzgajaju i prerađuju vlastite plodove; često nagrađene za svoj trud, poput domaće tjestenine za koju su neki sastojci proizvedeni od povrća s vlastite zemlje. U Rastokama mlinovi i dalje melju brašno kao nekad, a turisti imaju priliku ne samo kupiti nego i vidjeti kako se proizvodi. Ekološki sirevi, domaće rakije koje se mogu pronaći i u trgovinama u Zagrebu, sokovi i prirodni namazi, sve to nije izloženo samo na policama – to je dio života slunjskih obitelji. Osim kušanja domaće hrane i autentičnih proizvoda, gosti ovdje mogu doživjeti prirodu iz prve ruke. Kupnjom ribolovne karte posjetitelji se mogu okušati u ribolovu na Slunjčici i Korani, a sve uz podršku lokalnog športskog ribolovnog društva "Slunjčica", koje već godinama njeguje tradiciju ribolova, odgaja mlade u sklopu malih škola ribolova, uči ih kako poštovati vodu i čuvati prirodni svijet lipljana i pastrve.
Ljetni mjeseci u Slunju nose posebnu draž. Na kupalištima uz Koranu, u samom središtu grada, mještani i turisti iz raznih zemalja traže osvježenje u rijeci. U Rastokama, biseru slunjske prirode, lokalna hrana postaje turistički brend. Grad je osigurao besplatan štand na najfrekventnijem mjestu, tu lokalni OPG-ovi mogu izravno prodavati proizvode gostima. Posebne mjere potiču ambalažu prilagođenu turistima, prepoznatljive etikete i marketing, a sve s ciljem da ono što je domaće postane i atraktivno.
ŠRD SLUNJČICA već godinama njeguje tradiciju ribolova, odgaja mlade na malim školama ribolova, uči ih kako poštivati vodu i čuvati prirodni svijet lipljana i pastrve
Broj iznajmljivača raste, trenutno ih je 147, a turistički podaci pokazuju stabilan rast. U prvoj polovini ove godine bilo je 17.500 dolazaka, a u lipnju čak 10% više noćenja nego lani. Sve to ostvaruju mali ljudi s velikom strašću, koji nakon posla pripremaju apartmane, rade domaće sokove, uređuju okućnice i dočekuju goste kojima se vesele.
Očuvanje prirode
Kako bi sačuvao prirodu, Grad Slunj u veljači je potpisao ugovor o izgradnji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda vrijedan 3,8 milijuna eura, kojim će se dodatno zaštititi rijeke Slunjčica i Korana. Paralelno, provodi se i sanacija odlagališta Pavlovac te je otvoreno moderno reciklažno dvorište, uz nastavak energetske obnove višestambenih zgrada i razvoj elektropunionica. Sve to dio je šire vizije – Strategije zelene urbane obnove, Pametnog grada Slunja i zajedničkog akcijskog plana s općinama Rakovica i Cetingrad. U planu je i izgradnja Razvojnog centra – mjesta edukacije, prerade, skladištenja i podrške lokalnim inicijativama. Dakle, dok veliki gradovi traže rješenja kako postati održivi, Slunj to već živi, jer Slunjani znaju i poštuju činjenicu da se s prirodom ne pregovara – s njom se surađuje. U Slunju se ne traži razlog za ostanak, on se svakodnevno potvrđuje. Ovdje nije problem imati još jedan posao, kažu Slunjani, jer kad radite za sebe, za svoj kraj i svoju djecu, to više nije posao, već način života.
