Gradsko vijeće
Promjene Statuta Grada Rijeke odnose se na suradnju i djelovanje gradonačelnika s jedne strane i Gradskog vijeća s druge strane, ovlasti tih dvaju tijela, modele raspisivanja referenduma, način opoziva gradonačelnika i mnoge druge točke
Na sjednici riječkoga Gradskog vijeća u četvrtak su izglasane promjene Statuta Grada Rijeke kako bi se uskladio s odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi, a tu je obvezu Gradsko vijeće trebalo ispuniti u veljači ove godine.
Izmjene i dopune tog zakona donesene su u prosincu 2017. radi jačanja odgovornosti predstavničkoga i izvršnog tijela te stvaranja novog mehanizma ravnoteže između tih dvaju tijela, a rok za usklađivanje tog statuta bio je 60 dana. Promjene Statuta Grada Rijeke odnose se na suradnju i djelovanje gradonačelnika s jedne strane i Gradskog vijeća s druge strane, ovlasti tih dvaju tijela, modele raspisivanja referenduma, način opoziva gradonačelnika i mnoge druge točke.
Tihomir Čordašev (Akcija mladih) i Hrvatska demokratska zajednica u amandmanima na prijedlog promjena Statuta zatražili da se novčani iznos za zaduženje trgovačkih društava ili ustanova kojima je grad vlasnik i za koje gradonačelnik može dati odobrenje ograniči na milijun kuna, a ne na predloženih 10 milijuna. Gradonačelnik Vojko Obersnel predložio je da taj limit bude 7,5 milijuna kuna, što je ušlo u tekst prijedloga, a to su Čordašev i HDZ odbili te su ostali pri zahtjevu ograničenja na milijun kuna. Ti amandmani su glasovima većinske koalicije odbijeni, a predložene izmjene Statuta su prihvaćene.
Prihvaćeno je i izvješće o izvršenju gradskog proračuna za 2017. godinu u kojem je godina završena s 22 milijuna kuna viška rashoda i izdataka nad prihodima i primitcima. Prihodi i primitci bili su planirani na 884 milijuna kuna, a dosegnuli su 790 milijuna, a rashodi i izdatci u 2017. godini bili su 812 milijuna kuna. Gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je još jedanput da je na smanjenje prihodovne strane znatno utjecalo mijenjanje zakonodavstva vezanog uz poreze i prihode lokalne samouprave. Tako je od 2006. godine, zbog izmjena zakonskih odredaba, riječki gradski proračun smanjen 19 posto, a 56,5 milijuna kuna, u posljednjoj proračunskoj godini, rekao je Obersnel. Kompenzacijske mjere nisu postigle dovoljan učinak, rekao je i dodao da se bilanca mogla popraviti tako da se smanjuju rashodi, ali to nije bilo moguće učiniti zbog mnogih fiksnih i ugovornih obveza.
Tihomir Čordašev (Akcija mladih) ustvrdio je kako je tijekom posljednjeg rebalansa proračuna bilo rečeno da će manjak u gradskoj blagajni biti dva milijuna kuna, a na kraju je udeseterostručen. Josip Ostrogović (HDZ) rekao je da je svake godine sve veći proračunskih gubitak, a gradonačelnik svaki put za to okrivljuje nekog drugog.
Tijekom aktualnog sata vijećnik HNS-a Sandro Vizler upitao je gradonačelnika ima li novih saznanja vezanih uz budućnost Brodogradilišta "3. maj", na što je Obersnel rekao da se to brodogradilište može izvući iz trenutačno vrlo složene situacije ili preustrojem Uljanik grupe, pri čemu bi se "3. maju" vratila pozajmica Uljaniku, ili ulaskom strateškog partnera u riječko brodogradilište, s tim da se izdvoji iz Uljanik grupe. Potvrdio je da postoji pisani dokument talijanske tvrtke "Fincantieri" o interesu za ulaganje u "3. maj", ali i da je još nekoliko mogućih investitora izrazilo interes, ali zasad samo usmeno.
Rekao je da je vidio nacrt preustroja Uljanik grupe koji je predstavljen Vladi, ali se u njemu ne spominje "3. maj", a razlog je što je "3. maj" privatiziran pa ne može biti dio tog plana.
"Kontaktirao sam predstavnike Vlade i dobio uvjeravanja da čine sve da ubrzaju proces preustroja te da se intenziviraju pregovori s Fincantierijem", rekao je Obersnel.
