Na šestoj sjednici Gradskog vijeća Grada Čazme izglasane su Prve izmjene i dopune Proračuna za 2025. kojima se ukupni plan smanjuje s 23,686 milijuna eura na 15,062 milijuna eura. Riječ je o značajnom prilagođavanju proračunskih stavki stvarnim mogućnostima, a izmjene je vijećnicima detaljno predstavila Dragana Štaba Posavac, službenica ovlaštena za privremeno obavljanje poslova pročelnika Upravnog odjela za proračun, financije, gospodarstvo i EU fondove.
Nužno usklađivanje
Štaba Posavac objasnila je da su korekcije rezultat nužnog usklađivanja s okolnostima u kojima planirani prihodi, ponajprije iz fondova Europske unije i nacionalnih izvora, nisu mogli biti ostvareni.
– U rebalansu smo prihodovnu stranu postavili u okvir stvarnog izvršenja i planiranih aktivnosti do kraja godine. Smjernice su takve da prihodi određuju rashode, što znači da smanjenje prihoda automatski smanjuje i rashode – rekla je.
Glavni razlog smanjenja proračuna, dodala je, leži u činjenici da velik dio planiranih projekata nije bio moguće prijaviti na natječaje jer oni uopće nisu bili raspisani.
– Naš proračun za 2025. mahom se oslanjao na sredstva iz EU fondova ili nacionalnih izvora. Ako projekti nisu mogli biti prijavljeni, ne možemo ni planirati realizaciju tih prihoda – pojasnila je Štaba Posavac. Službenica je istaknula da trenutačna situacija zahtijeva fokus na financijsku održivost i stabilnost.
– Moramo se usredotočiti na opće prihode i primitke iz kojih financiramo sve proračunske korisnike – od administracije do projekata. Trenutačno nema prostora za veće projekte bez vanjskih izvora financiranja – zaključila je. Unatoč ograničenjima, pozitivni pomaci vidljivi su u dijelu povrata kreditnih obveza.
– Cilj rebalansa je vraćanje kredita podignutih za investicijske projekte. Samo u ovoj godini vratili smo 172 tisuće i 310 tisuća eura, a završili smo i projekt Kulturnog centra, koji je u potpunosti opravdao bespovratna sredstva od 375 tisuća eura – rekla je Štaba Posavac.
Novi smjer gradskog proračuna naglašava stabilnost i odgovorno upravljanje obvezama, uz mogućnost provedbe manjih projekata koji ne zahtijevaju velike financijske zahvate.
Rashodi 'brži' od prihoda
Istovremeno, gradonačelnica Valentina Čanađija predstavila je Izvješće revizije za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. svibnja 2025., koje se odnosilo na financijsko poslovanje, stanje imovine i proračunske tokove Grada. Analiza pokazuje da Grad u kratkoročnom razdoblju posluje stabilno, dok se u srednjem i dugom roku pojavljuju izazovi vezani uz likvidnost te neujednačenu strukturu rashoda. Rashodi rastu brže od prihoda, što stvara fiskalni pritisak i smanjuje održivost sustava, a najveći dio rasta proizlazi iz obveza trajnog karaktera.
Preporuke revizije uključuju uravnoteženije planiranje proračuna, bolje upravljanje likvidnošću i kreditnim obvezama, racionalizaciju troškova poslovanja korisnika te povećanje samoodrživosti gradskih ustanova. Vijećnica Ivana Žugaj naglasila je da je u promatranom razdoblju ostvaren pozitivan rezultat iz redovnog poslovanja, dok su negativne vrijednosti u segmentu nabave i prodaje nefinancijske imovine povezane s kapitalnim ulaganjima, poput izgradnje dječjeg vrtića i Kulturnog centra. Godina 2023. završila je s viškom od 561 tisuću eura, dok je 2024. zabilježila manjak od 1,1 milijun eura zbog intenzivnih investicija i manjih primitaka od zaduženja. Prvih pet mjeseci 2025. iskazan je višak od 1,1 milijun eura, što pokazuje privremeno poboljšanje likvidnosti i financijsku poziciju Grada.
U raspravi su vijećnice Nedeljka Baćani i Ines Vrbanić postavile pitanja vezana uz angažman ovlaštene tvrtke Perfectus revizija te razlike u planiranju prihoda u prijašnjim proračunima, ističući da raniji proračuni nisu uvijek temeljeni na realnim prihodima i mogućnostima, već su sadržavali projekte za koje natječaji nisu bili raspisani.
Rebalans i izvješće revizije pokazuju da Grad Čazma, iako suočen s ograničenjima u vanjskom financiranju, nastavlja strategiju stabilnog i odgovornog upravljanja proračunom, fokusirajući se na likvidnost, vraćanje kredita i održavanje temeljnih funkcija lokalne zajednice, uz mogućnost manjeg, ali ciljano planiranog razvoja projekata.