Beli Manastir jedini je grad u Baranji, a počeo je privlačiti pozornost javnosti gotovo redovitim pojavljivanjem u relevantnim
istraživanjima o uspješnom razvoju. Lanjsko istraživanje pokazalo je da je Beli Manastir jedini grad srednje veličine u Osječko-baranjskoj županiji koji se nalazi u prvih deset u Hrvatskoj po broju otvorenih tvrtki na godišnjoj razini, a pri vrhu je i prema
izdvajanju po glavi stanovnika za usluge unapređenja kvalitete života.
Iako je Beli Manastir prema zadnjem cenzusu pao ispod 10.000 stanovnika, gradska uprava, koja kontinuirano vodi grad od 2017., poručuje da ne odustaje od ulaganja u civilnu infrastrukturu, a istu energiju posvetili su, kažu, i pisanju i provedbi projekata gradnje poslovne infrastrukture.
Ove godine očekuje se puštanje u promet dionice Koridora Vc od mosta Halasica kod Jagodnjaka do Belog Manastira, duge 17,5
kilometara. U projekt je uloženo 443 milijuna kuna, a investitor su Hrvatske autoceste. Pri kraju je i gradnja sjeverne obilaznice koja će se neposredno spajati s koridorom Vc, a čija je glavna zadaća premjestiti teretni promet iz središta Belog Manastira. Taj je
projekt vrijedan više od 84 milijuna kuna, a investitor su također Hrvatske ceste.
Kako će jedini izlaz s koridora Vc u Baranji biti upravo u Belom Manastiru, razgovarali smo s gradonačelnikom Tomislavom Robom o mogućnostima koje ova velika prometnica donosi te pripremama koje grad poduzima kako bi spreman dočekao otvaranje novih poslovnih mogućnosti.
Dobri rezultati bazena
– Kad sam postao gradonačelnik, dočekao me intervencijski plan Grada Belog Manastira i Općine Darda iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., za koji se grad Beli Manastir nije morao prijavljivati. Na žalost, dobili smo ga zbog loših rezultata koje je grad tada imao. Morao sam brzo donijeti nekoliko odluka, koje su se u tom trenutku činile vrlo nepopularne, no sada su se pokazale itekako dobrima – započeo je gradonačelnik Rob.
– Odlučio sam sredstvima intervencijskog plana početi gradnju posve novih gradskih bazena, do kraja provesti projekte PEER Centra i Kuće baranjskog kulena i krenuti u gradnju novog gradskog stadiona. Zvučalo je to jako ambiciozno za Beli Manastir, no nakon pet godina mogu reći da treba biti ambiciozan. To se, uz mnogo rada i truda, dobro isplatilo. Gradski bazeni nedavno su krenuli u svoju drugu sezonu, a rezultatima prve možemo biti više nego zadovoljni. Prošle sezone bili su otvoreni 63 dana tijekom kojih su ugostili više od 40.000 kupača i prihodili više od 800.000 kuna. Bilo je zaposleno 30 osoba, od kojih su 20 studenti, te je podijeljeno 600 besplatnih sezonskih ulaznica za djecu. Ove godine očekujemo još bolje poslovne rezultate – iznosi Rob.
PEER Centar ima iznajmljene sve poslovne prostore, kuglana radi, a uskoro kreće i hostel kojim upravlja gradska udruga PGDI.
Kuća baranjskog kulena počela je raditi, prostori su iznajmljeni i prvi kuleni već se suše.
– Nakon otvaranje Kuće baranjskog kulena nastavljamo s promidžbom jer je potražnja za njim sve veća na tržištu. Pokretanje proizvodnje i ispunjavanje svih preduvjeta sada je obavljeno pa ćemo se više moći baviti marketinškom i prodajnom djelatnošću – govori gradonačelnik.
– Naš gradski stadion jako lijepo raste, radimo ga u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom po svim standardima kvalitete, tako da ćemo imati reprezentativni sportski objekt ne samo za lokalne klubove, nego i na nacionalnoj sportskoj sceni. Tako da je jedan dio moje vizije razvoja Belog Manastira ostvaren, no usudio bih se reći da smo tek počeli, tek zagrebali. Još je mnogo planova i posla pred nama. Kad sam postao gradonačelnik pitali su me zašto bi netko, tko nema prijatelje i rodbinu, uopće došao u Beli Manastir. To pitanje dobro me protreslo. Danas bez problema mogu dati odgovor: želite li se kupati na prekrasnim bazenima, dizajniranim za potrebe obitelji i mladih, želite li doći na najveću fišijadu u Hrvatskoj, jeste li zainteresirani za cikloturizam i utrke kroz baranjske vinograde, treba li vam prostor za konferencije i team-building, nema problema. U Belom Manastiru postoji odgovor i ponuda za sve. A kad bude dovršen i stadion, ponuda će biti još veća – poručuje gradonačelnik Rob.
Vratimo se na temu koridora Vc i otvaranja novih mogućnosti za poduzetnike. Što je gradska uprava napravila u vezi s time?
– U Belom Manastiru kontinuiramo radimo na unaprjeđivanju infrastrukture, a to se vidi u svim dijelovima grada i našoj poslovnoj zoni. U tijeku je i gradnja vodne aglomeracije vrijedne 145 milijuna kuna, točnije prva faza gradnje sustava javne odvodnje grada Belog Manastira i prigradskih naselja Branjin Vrh, Šećerana i Šumarine, vrijedne gotovo 40 milijuna kuna (bez PDV-a), a grad
će zbog radova biti raskopan još jedno vrijeme, no nakon toga kvaliteta života naših građana bit će znatno unaprijeđena i usklađena s EU standardima – ističe Rob.
U gradskoj poslovnoj zoni provode projekt uređenja skladišnih kapaciteta, vrijedan više od 12 milijuna kuna, a u sklopu kojeg se gradi zgrada sa skladišnim prostorima različitih dimenzija i namjene. Poduzetnicima će ovi skladišni prostori biti dostupni za najam prema njihovim potrebama i vremenskom razdoblju. U tijeku je i gradnja prometnica u Poslovnoj zoni zapad, koje Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU sufinancira s 3.000.000 kuna.
Puni poslovni prostori
– Do sada smo obnovili velik dio gradskih ulica, parkirališnih mjesta, pružnih prijelaza i pločnika. Dakle, stalno se kopa, no vodimo računa da promet u gradu teče bez zastoja i ograničenja. Infrastrukturno, naš grad će biti spreman za otvaranje značajnog broja novih poslovnih subjekata. No osvrnuo bih se još jednom na naš prošlogodišnji rezultat koji kaže da se Beli Manastir nalazi u prvih deset u Hrvatskoj po broju otvorenih tvrtki na godišnjoj razini. Primijetili smo u gradskoj upravi da je povećana potražnja za gradskim poslovnim prostorima. Mi smo, naime, grad koji je iznajmio sve svoje poslovne prostore, nemamo nijedan dostupan. Kad se šetate gradom, nemate taj dojam jer su poslovni prostori u privatnom vlasništvu uglavnom prazni. Zato smo razmišljali o otkupu privatnih poslovnih prostora, njihovu uređenju i stavljanju u najam. Razumijem tržišne procese i podržavam ih, no ipak mi ova činjenica da se od grada traži “poslovni prostor više” čini zadovoljstvo jer mi je namjera bila otvoriti grad poduzetnicima te biti dobar partner koji pomaže, a ne smeta – ističe Rob.
– Volim razgovarati s poduzetnicima i slušati njihove potrebe i prijedloge što mi kao gradska uprava možemo napraviti da im se olakša posao. Drago mi je da statistika, istraživanja i brojke također potvrđuju da smo izgradili povjerenje i da broj tvrtki u našem gradu raste. Uz demografske mjere koje kontinuirano provodimo, razvoj poduzetništva vidim kao put prema povratku na predratni broj stanovnika u Belom Manastiru, a time će se povećati i kvaliteta života građana – zaključuje Tomislav Rob.