U Sloveniji otvorena izložba iz fundusa zaprešićkog Muzeja Matija Skurjeni
Ante Žaja, ravnatelj i kustos Muzeja Matija Skurjeni, autor je koncepcije, izbora radova i stručnog teksta u katalogu
U Galeriji likovnih samorastnikov u Trebnju, koji je jedini muzej naivne, autsajderske i marginalne umjetnosti u Sloveniji, otvorena je izložba slika Matije Skurjenija iz fundusa zaprešićkog Muzeja Matija Skurjeni. Zbog epidemioloških mjera, otvorenje je održano virtualno.
Izložba “Matija Skurjeni – sanje in nadrealistične slike” rezultat je međudržavne i međuinstitucionalne suradnje, a financirali su je CIK Trebnje, Opčina Mirna, Opčina Mokronog-Trebelno, Opčina Šentrupert, Opčina Trebnje i Grad Zaprešić. Ante Žaja, ravnatelj i kustos Muzeja Matija Skurjeni, autor je koncepcije, izbora radova i stručnog teksta u katalogu izložbe, koja se može pogledati do 26. rujna.
Brojan priznanja
Kako stoji u katalogu izložbe, Matija Skurjeni zaboravljeni je i marginalizirani slikar, koji je kao malo tko, za vrijeme svoga dramatičnog života, doživio priznanje za svoje stvaranje od najznačajnijih intelektualaca i avangardnih umjetnika 20. stoljeća. Skurjenijeva su umjetnička djela jedinstvena i dio su, kako navode, europske i svjetske umjetničke baštine. On nije, ističu likovni kritičari, bio "obični" samouki slikar, već vizionar i istraživač dubina ljudskoga uma, duha i podsvijesti. Obiteljski čovjek, umirovljenik, nekadašnji siromašni pastir, s dvanaestogodišnjim iskustvom mraka rudarskih tunela, kasnije soboslikar, radnik i zaljubljenik u vlakove.
– Takvoga osobitog umjetnika, koji je nadrealističku poetiku primio, prirodno, izvorno, rođenjem i u snovima, a ne racionalno čitajući znameniti 1. manifest nadrealizma iz 1924., svrstavaju u one “naivne” samouke slikare, koji su inspiraciju i motivaciju crpili iz povezanosti s ruralnim zavičajem i svime što se događalo u stvarnom seoskom životu. Željelo ga se potpuno pojednostaviti, podcijeniti i banalizirati, toga "čudaka" i rudara snova. Sredina ga je izolirala i(li) utopila u dražesnu tzv. Hlebinsku slikarsku školu, s kojom on nema nikakvih dodirnih točaka, stoji u katalogu izložbe koja prkosi pandemiji i pokazuje da umjetnost ipak mora prelaziti granice – stoji u obrazloženju.
Učeni soboslikar
Matija Skurjeni rođen je 14.prosinca u Veternici pokraj Zlatara, u Hrvatskom zagorju, kao sedmo dijete u obitelji. Roditelji su mu bili Jure Skurjeni, tesar i Magda rođena Petrinec, kućanica. Pisati je naučio od starije braće i kasnije, u vojsci. Do svoje dvanaeste godine bio je pastir u Veternici, a 1911. odlazi na izgradnju pruge Karlovac – Metlika – Novo Mesto, na kojoj radi kao pružni radnik. U travnju u Metliki počinje učiti soboslikarski zanat. Njegovi prvi slikarski pokušaji zidne su slike u gostionici Vrbanec u Bubnovcima. Nakon Drugog svjetskog rata sudjeluje u osnivanju Likovne sekcije Radničkog kulturno-umjetničkog društva željezničara Vinko Jeđut u Zagrebu. Prvu samostalnu izložbu imao je 1958. u Galeriji primitivne umjetnosti u Zagrebu. Godine 1956. je umirovljen i posve se posvećuje slikarstvu. Sudjelovao je u osnivanju Društva naivnih umjetnika Hrvatske. Umro je 4. listopada 1990. u Zaprešiću. Pokopan je na groblju u Brdovcu.
