Dani kriznog upravljanja
Svjedočimo klimatskim promjenama, energetskoj nestabilnosti i brojnim drugim ugrozama koje utječu na svijet u kojem živimo, ali istovremeno i oblikujemo društvo koje ostavljamo budućim generacijama, istaknula je dekanica Tamara Čendo Metzinger
I ove je godine Veleučilište Velika Gorica organiziralo međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju. Tako su 19. Dani kriznog upravljanja okupili vodeće domaće i međunarodne stručnjake iz područja sigurnosti, kriznog upravljanja i civilne zaštite. Ovogodišnji fokus bio je suočavanje s istodobnim krizama, utjecaj klimatskih promjena, suvremeni sigurnosni izazovi te primjena umjetne inteligencije u upravljanju krizama.
Zajedničko djelovanje
Konferenciju je otvorio gradonačelnik Krešimir Ačkar te zahvalio svim sudionicima koji svojim znanjem i iskustvom doprinose sigurnijem i otpornijem društvu, a prisutnima se uvodno obratila dekanica Veleučilišta Tamara Čendo Metzinger, koja je naglasila da na ovogodišnjem izdanju konferencije sudjeluje i velik broj studenata s Veleučilišta, ali i studenata i nastavnika iz brojnih zemalja.
– Ove godine konferenciju organiziramo u vrijeme koje je iznimno složeno geopolitički, u vrijeme brzih promjena i razvoja te primjene novih tehnologija u svim područjima rada, u kojem svjedočimo klimatskim promjenama, energetskoj nestabilnosti i brojnim drugim ugrozama koje na specifične načine utječu na svijet i društvo u kojem živimo, ali istovremeno i oblikujemo društvo koje ostavljamo budućim generacijama – istaknula je T. Čendo Metzinger, dodavši kako velik broj partnera dokazuje da je konferencija prepoznata u domaćoj i međunarodnoj stručnoj zajednici.
Neven Karas, v. d. ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite RH i zamjenik gradonačelnika, istaknuo je da se krize više ne događaju izolirano, već se prelijevaju preko granica i sustava, a sigurnost nije stanje, nego proces koji zahtjeva stalno učenje, prilagodbu i zajedničko djelovanje.
– Hrvatska se suočava s istim izazovima kao i ostatak svijeta. Tradicionalno upravljanje krizama nije dovoljno, naglasak se stavlja na otpornost, vertikalnu i horizontalnu koordinaciju, a bez zajedničkog djelovanja svih relevantnih institucija lokalne i državne razine ne možemo ni govoriti o učinkovitom upravljanju krizama. Danas imamo snažan sustav civilne zaštite, operativne snage koje su dokazale svoje vrijednosti u najtežim trenutcima te stručnjake koji razumiju da se rizici ne rješavaju improvizacijom, već planiranjem i koordinacijom. Činjenica je da svaka kriza počinje lokalno, stoga se i svaka otpornost gradi lokalno – istaknuo je Karas te dodao da je svaka kriza, koliko god bila teška, prilika za učenje.
Razmjena znanja
Da živimo u vremenu brojnih izazova, od prirodnih nepogoda i klimatskih promjena do novih sigurnosnih prijetnji, dodao je Ačkar.
– Ne pripremajući se, pripremate se za neuspjeh, rekao je Benjamin Franklin. Upravo je zato krizno upravljanje jedno od najvažnijih područja suvremenog društva, ono nas uči kako predvidjeti rizike, pripremiti se za izazove i zajednički odgovoriti na situacije koje ne možemo uvijek spriječiti. Također, razmjena znanja, suradnja i kontinuirano usavršavanje važniji su nego ikad prije – istaknuo je.
