Izbornik
Naslovnica Gradovi
Jedinstveni u Hrvatskoj

Umjesto pizza, hamburgera i krafni, u ovoj školi jedu se žganci i humus

Zdrava prehrana u V. OŠ Varaždin
1/9
Foto: Vjeran Žganec Rogulja/PIXSELL
Neobičan meni u V. OŠ Varaždin izazvao je i negativne reakcije među dijelom roditelja koji su se bojali da će djeca biti više gladna nego sita

Sirni namaz na kriški integralnog kruha i čaj. To su učenici V. OŠ Varaždin jučer dobili za užinu u školskoj kuhinji. Danas je na meniju piletina s mlincima i zelena salata, a sutra, za kraj radnog tjedna, namaz od tune, kukuruzni kruh i čaj. I sve to za 4,50 kuna po danu. Jeftinije nego u saborskom restoranu!

- Uspijevamo se pokriti s tom cijenom koju nam je odredio Grad kao osnivač. Bilo je pitanje hoćemo li moći kupiti sve namirnice, no uz pomoć nutricionsta tih 4,50 kuna pokriva troškove - kaže nam Mario Šipek, ravnatelj škole koja jedina u Varaždinu i među rijetkima u Hrvatskoj djeci osigurava obroke prema savjetima stručnjaka. Nema tu pizza, hamburgera, peciva s bijelim brašnom punjenim slatkom marmeladom ili čokoladom... Tu se jedu kukuruzni žganci s jogurtom, variva od kelja, puding sa zobenim pahuljicama, pa i humus, namaz od slanutka koji u školi sami pripremaju. Točnije, priprema ga kuharica Ljiljana Erceg. Kupi se sirovi slanutak, skuha se, usitni i začini. Slično se radi i s namazon od tune. Kupi se tuna u konzervi i od nje se spremi ukusan namaz. Prije uvođenja zdrave prehrane u školsku kuhinju provedena je anketa među učenicima, pa se i prema njihovim željama sastavljao meni.

- Nismo baš sve izbacili. Za učenike u produženom boravku jedanput mjesečno ispeče se pizza. Djeca su na početku bila malo začuđena sa svim tim namirnicama koje do tada nisu poznavala. No, učitelji, pogotovo nižih razreda, mjesec dana su odlazili s njima na užinu i jeli su s njima, objašnjavajući im usput što je u tanjurima - pojašnjava ravnatelj Šipek.

Neobičan meni izazvao je i negativne reakcije među dijelom roditelja koji su se bojali da će djeca biti više gladna nego sita, da će ostavljati hranu na tanjuru ili je bacati u koš za smeće. Ravnatelj tvrdi da nije bilo žalbi roditelja.

Svako četvrto dijete pretilo

- Pilot projekt se pokazao uspješnim i postat će nam standard. Mi smo vjerojatno jedini u Hrvatskoj koji imaju takvu prehranu u suradnji sa stručnim vodstvom. Predstavili smo projekt Gradu, no znamo kakva je situacija, nije donijet proračun za ovu godinu, pa je propao plan da se takva prehrana uvede i u ostale gradske škole. Možda novo vodstvo nakon izbora donese takvu odluku - dodaje Šipek. Djeca su jučer hvalila hranu.

- Fino je... - rekla je sramžljivo učenica 6. razreda. U kreiranju menija sudjelovali su nutricionisti Anita Car i Davor Hostić. Škola je nabavila nove kuhinjske uređaje poput štapnih miksera i sokovnika, a kako dnevno poslužuju više od 320 obroka, obavljena je reorganizacija u radu djelatnika. Vodi se računa i o učenicima koji su alergični na određene namirnice.

- Dokazali smo da je moguće pripremiti nutritivno uravnotežen obrok za cijenu prijašnjeg nutritivno neizbalansiranog obroka - ističe Šipek. Prehrana u školskim kuhinjama diljem Hrvatske je šarolika, a stručnjake zabrinjava i ono što djeca jedu kod kuće.

Istraživanje koje je Zavod za javno zdravstvo proveo među 700 učenika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji pokazalo je da 43 posto djece više puta tjedno pije gazirane sokova, a 18 posto njih svakodnevno. Svaki četvrti učenik više puta tjedno jede tzv. brzu hranu, poput ćevapa, hamburgera i bureka, a 10 posto njih svaki dan. Posebno su popularne grickalice koje 46 posto djece jede više puta tjedno. Rezultat je porast broja pretile djece, pa prema nekim istraživanjima svako četvrto ima prekomjernu tjelesnu težinu!