Zračna luka Rijeka ove godine očekuje rast prometa od 5 do 10 posto, a porast planira i u drugim segmentima poslovanja uz nastavak ulaganja u modernizaciju luke, ističu iz te zračne luke.
- U redu letenja za ovu godinu imamo 15 redovnih aviokompanija koje lete u Zračnu luku Rijeka iz 10 zemalja svijeta, a moguće da ih bude i više zbog turističke sezone o čemu su neki dogovori još u tijeku- kažu iz te zračne luke, naglašavajući da ove godine očekuju 5800 operacija zrakoplova, što će u usporedbi s prošlom godinom biti za oko 400 više.
Očekuju i oko 7 posto više putnika nego u 2018. ili njih oko 197.000, od čega najviše u sezonskom turističkom redu letenja. Tome dodaju da nakon rekordne 2018., za ovu sezonu imaju potvrđena četiri nova avioprijevoznika - TUI, Volotea, Lufthansa i Air Serbia, koji će letjeti na tri nove destinacije - London Gatwick, Marseille i Beograd.
- Kao i svake godine, i ove najviše putnika očekujemo od našeg najvažnijeg partnera Eurowingsa, koji Zračnu luku Rijeka povezuje direktnim letovima s šest njemačkih gradova, pri čemu prema nekima leti i tijekom zime. Najveći porast planiranih letova u 2019. u odnosu na 2018. ostvarit će naš relativno novi partner, nizozemska Transavia, koja je počela s tek nekolicinom letova za Eindhoven samo na vrhuncu sezone prošle godine, a ove godine je najavila povećanje broja letova za više od 400 posto, ili s lanjskih 17 na čak 70 ove godine. Veliko zanimanje bilježimo i za novu destinaciju od ove godine Beograd - otkrivaju iz te luke.
Iznoseći podatke za 2018., ocjenjuju da je gotovo u svemu za njih bila rekordna - putnika je u toj zračnoj luci bilo 183,6 tisuća ili 29,2 posto više nego u 2017., dok je operacija zrakoplova bilo 5460 ili 10,6 posto više.
Iznimno veliki porast od 118,5 posto lani su imali i s više od 4,6 milijuna kilograma tereta.
- Osim obaranja cjelogodišnjeg rekorda prometa u svim segmentima, Zračna luka Rijeka u 2018. ostvarila je i rekordan promet putnika na razini svakog pojedinog mjeseca, a prvi put u povijesti je u dva uzastopna mjeseca, srpnju i kolovozu, prevezeno više od 40.000 putnika mjesečno. Ovako značajan rast putničkog prometa uz ostalo je i rezultat brojnih aktivnosti, napora i financijskih sredstava koje su Uprava Zračne luke u suradnji s Primorsko-goranskom županijom, Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvom turizma, HTZ-om i TZ-om Kvarnera uložili u uvođenje novih zračnih linija i produljenje razdoblja operacija postojećih - kažu iz luke.
Sve je to pratio i rekordan financijski rezultat s ukupnim prihodom od gotovo 29 milijuna kuna, što je bio porast od gotovo 50 posto u odnosu na 2017. te s rekordnom dobiti od gotovo 2,3 milijuna kuna.
Uz rast prometa i prihoda, porastao je i broj zaposlenih, kojih je na vrhuncu sezone u 2018. bilo gotovo 100, a prvi put u povijesti je Zračna luka Rijeka zadržala i 50 posto novozaposlenih sezonskih radnika preko zime kako bi ih sačuvali za ovu sezonu, u kojoj očekuju daljnji porast prometa.
Pozitivan jaki trend nastavio se i u siječnju ove godine, kada je u toj luci zabilježeno nešto malo više od 1900 putnika, što je čak 36 posto više nego u siječnju 2018., a porast od 6,7 posto ostvaren je i sa 128 operacija zrakoplova u ovom siječnju.
Ove godine planiraju i nastavak infrastrukturnih i drugih ulaganja, u što su, kako podsjećaju, prošle godine uložili iz vlastitih sredstava više od 6 milijuna kuna, isto toliko i iz kapitalne pomoći Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te još oko 500 tisuća kuna od Primorsko-goranske županije.
- Svime time smo nabavili nužnu opremu za povećanje sigurnosnih i prometnih standarda, kao i povećanje vatrogasne kategorije aerodroma. Izgrađen je i semafor na raskrižju prometnica, a u tijeku je i rekonstrukcija zgrade putničkog terminala koja obuhvaća postavljanje nove stolarije i fasade, čime će biti dovršena i posljednja faza rekonstrukcije zgrade započeta još 2012., od kada su značajna sredstva uložena u uređenje čitavog interijera zgrade - kažu iz te luke.
Naglašavaju da je u posljednjih sedam godina u infrastrukturni razvoj Zračne luke Rijeka uloženo više od 35 milijuna kuna kapitalne pomoći, od čega je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture uložilo 90 posto, a Primorsko-goranska županija 10 posto.