Izbornik
Naslovnica Općine 411 pregleda
načelnik općine Jasenice Martin Baričević :

'U politički život treba jače uključiti lokalne političare'

Martin Baričević
Foto: Dino Stanin/PIXSELL
Decentralizacija treba ići u smjeru većih ovlasti, a one se ne mogu dogoditi bez fiskalne decentralizacije – govori Martin Baričević

Martin Baričević (49), koji odrađuje šesti mandat načelnika općine Jasenice u Zadarskoj županiji, kandidirao se za predsjednika Udruge općina RH, u kojoj je trenutačno potpredsjednik. U politici je od 1989. godine i jedan je od utemeljitelja HDZ-a. Prošao je put od stranačke mladeži do člana Središnjeg odbora HDZ-a. Vjeruje da iskustvo koje je stekao može biti od velike pomoći u decentralizaciji koja se planira provesti u državi, a kandidirao se, kaže, na poticaj kolega, dugogodišnjih načelnika iz cijele Hrvatske.

– U politički život treba snažnije uključiti lokalne političare! U lokalnoj upravi i samoupravi ima puno demokratskog potencijala jer su svi izabrani na izravnim izborima. Njihovo iskustvo dosad se nije dovoljno koristilo. Može se daleko više, a jedan od načina je i preko Udruge općina u kojoj ima dovoljno prostora da se sve općine uključe u njezin rad. Inicijativu da se kandidiram pokrenuli su moji kolege Bruno Hranić, Ivica Kovačević i Slavko Prišćan.

U kojem smjeru bi trebala ići decentralizacija?

U smjeru većih ovlasti, a one se ne mogu dogoditi bez fiskalne decentralizacije. Hrvatska je jedna od najcentraliziranijih zemalja u Europi, a kad se provede decentralizacija, uvjeren sam da će središnja država biti učinkovitija za nacionalne probleme jer će imati manje obveza, a lokalna samouprava bit će učinkovitija u privlačenju sredstava EU i korištenju vlastitih resursa. Kad govorimo o decentralizaciji ovlasti, u prvom redu mislim na upravljanje prirodnim bogatstvima.

Kako to mislite?

Općine nemaju nikakav utjecaj na to kad će što od prirodnog bogatstva ići u koncesiju, što je nedopustivo. Ne provodi se dobra kontrola nad koncesijama i plaćanjem. U krivu su oni koji misle da će time na lokalnoj razini dolaziti do korupcije. Država će obavljati nadzor.

Hrvatska ima 428 općina. Je li to previše?

Treba izraditi, a to je i u mom programu, studiju za koju će se angažirati pravni i financijski stručnjaci pa da se dokaže da je upravo suprotno. Naš model je njemački, no problem je što se u Hrvatskoj nije dogodila vodoravna suradnja među lokalnom samoupravom koja bi određene poslove obavljala zajedno. U to treba uložiti silan napor. Evo jedan primjer. Kad bi pet općina imalo jednog koncesionara za održavanje nerazvrstanih cesta, cijena bi bila manja. Tako je i u deratizaciji, odvodnji, vatrogastvu i drugom. Naš rad treba biti što transparentniji prema lokalnoj zajednici pa bi više općina moglo otvoriti radijsku postaju koja bi prenosila sjednice vijeća i razne tribine, gostovali bi načelnici i vijećnici... To bi doprinijelo demokratskom razvoju društva jer demokracije nema ako se ne konzumira na najnižim razinama vlasti. Uglavnom, nitko dosad nije ponudio nikakve argumente za smanjenje broja općina i treba razgovarati na temelju činjenica, a ne dnevnopolitičkih interesa.