Izvještajna Skupština
Đuro Bukvić podsjetio je i da je prije osam godina, kad je preuzeo predsjedanje tom udrugom, bilo oko 190 općina u udruzi, a sada ih je preko 300, te vjeruje da će ih do kraja godine biti 400
Udruga općina u Republici Hrvatskoj (UORH) u petak je u Zagrebu održala svoju zadnju skupštinu u mandatu prije lokalnih izbora u svibnju i tom prilikom je njezin predsjednik Đuro Bukvić istaknuo kako žele reforme na način funkcionalno fiskalne decentralizacije jer je to, smatra, uvjet opstanka ruralnih sredina i mladih u tim sredinama.
- Udruga općina je u četiri godine napravila određeni iskorak. Svih ovih godina zagovaramo reforme, ali ne na način kako se to zna u predizborno vrijeme pričati i kupovati jeftini poeni. Udruga općina kao nacionalna udruga koja predstavlja 428 hrvatskih općina želi reforme - istaknuo je Bukvić.
Hrvatska, nažalost, spada u red visoko centraliziranih država i jedino rješenje je funkcionalno fiskalna decentralizacija. Jedino na taj način Udruga općina sa Zajednicom županija i Udrugom gradova može biti kvalitetan partner resornim ministarstvima, Vladi i Hrvatskom saboru, smatra Bukvić.
Ističe i kako žele biti partner, ali samo na način da se uvažavaju prijedlozi Udruge općina u onome što se dotiče jedinica lokalne samouprave. Podsjetio je da je Hrvatska 2008. potpisala Povelju s EU koja govori baš o tome da se kod donošenja zakona koji se dotiču jedinica lokalne samouprave mora kontaktirati jedinica lokalne samouprave.
Što se tiče teritorijalnog preustroja Bukvić je rekao da još nitko o tome nije na papir stavio ozbiljnu studiju.
Želimo veće ovlasti, želimo i da se prebace odgovornosti koliko god je potrebno. Nije problem 428 općina, problem je funkcionalno fiskalna decentralizacija, ocijenio je Bukvić.
Udruga općina upozorila je oravala je i na problem iseljavanja mladih. U popisu stanovništa iz 2001. i 2011. vidljivo da je nestalo 150.000 ljudi i to 90 posto iz ruralnih sredina.
- To je 200 velikih slavonskih sela - istaknuo je. Smatra da na tome tragu Udruga općina, Udruga gradova i Zajednica županija sa resornim ministarstvima i Vladom zasigurno mogu napraviti određeni iskorak te sačuvati ruralne sredine.
- Ne možemo živjeti svi u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Osijeku, ili još tužnije - u jednom Berlinu ili Stuttgartu - rekao je te se zauzeo za provođenje nove politike u koju mora biti uključena akademska zajednica i svi stručnjaci važni za svaki segment toga najvećeg problema u Hrvatskoj.
Podsjetio je da je su u 23 godine općine napravile veliki iskorak, napravljeno je puno i novih cesta i plinovoda, kanalizacije, plinifikacije i novih mjesnih domova. "Sada se moramo okrenuti problemu iseljavanja i zajedničkim snagama kao partneri odraditi taj posao", poručio je Bukvić.
Općine spremaju projekte od milijardu eura
Istaknuo je i kako općine imaju spremne projekte u vrijednosti od milijardu eura za aplikaciju za stopostotno financiranje iz fondova EU.
- To su gotovi novci koji nas čekaju i koje trebamo povući - rekao je. Dodao je da se radi o projektima za nerazvrstane ceste, dječje vrtiće, domove kulture, domove za mlade - odnosno o onome što je potrebno ruralnoj sredini da bi opstala.
Đuro Bukvić (HDZ) najavio je da se na predstojećim lokalnim izborima namjerava ponovno, za četvrti mandat, kandidirati za načelnika općine Lukač u Virovitičko-podravskoj županiji te se nada da će s obzirom na svoje rezultate ponovno biti izabran. Ako se to dogodi, Bukvić je najavio da će se ponovno kandidirati za treći mandat za predsjednika Udruge općina u RH.
Podsjetio je i da je prije osam godina, kad je preuzeo predsjedanje tom udrugom, bilo oko 190 općina u udruzi, a sada ih je preko 300, te vjeruje da će ih do kraja godine biti 400. Cilj im je da im se pridruže i sve ostale općine, poglavito iz Istarske županije gdje imaju najmanje članstvo jer su, kaže Bukvić, svi na istom tragu - žele funkcionalno fiskalnu decentralizaciju.
Na skupštini UORH-a govorili su predstavnici ministarstava, među kojima i izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića državni tajnik u Ministarstvu državne imovine Krunoslav Katičić te ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.
Ministar Dobrović rekao je kako je došao na skupštinu jer smatra da su općine važan partner u svemu onome što moraju napraviti u sektoru okoliša, a primarno misli na gospodarenje otpadom jer tu ima najviše posla.
