Tvrtka Tehnix
Tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca je na prvoj međunarodnoj tehnološkoj konferenciji za održivo gospodarenje komunalnim otpadom predstavila nove inovacije u gospodarenju otpadom
Tvrtka Tehnix iz Donjeg Kraljevca je nakon tipskih tvornica za industrijsku reciklažu otpada mehaničkom i biološkom obradom, te proizvodnju RDF goriva, razvila nove inovacije u gospodarenju otpadom, predstavljene na prvoj međunarodnoj tehnološkoj konferenciji za održivo gospodarenje komunalnim otpadom i tzv. kružno gospodarstvo.
Komposter bioreaktor za obradu biorazgradivog otpada pomoću bakterija, stvara kompost u roku od osam do deset tjedana, što je, tvrdi direktor i inovator Đuro Horvat, trostruko brže od tehnologija kompostiranja koje se koriste u Austriji i Njemačkoj. Stroj ima ugrađen spremnik za ovlaživanje i obogaćivanje biomase tijekom prevrtanja brazdi.
– Prevrtanjem biorazgradivog otpada u brazdi postižemo aerobni proces truljenja i sprječavamo neugodne mirise – pojašnjava Horvat. Tvrtka je osmislila i stroj za prosijavanje komposta. Za tržište je spremno i vozilo Komunal taxi za odvoz otpada, te vozilo Ekomunal Tiho koji podiže i prazni kontejnere bez buke, što je prednost u turističkim naseljima.
Originalni hrvatski proizvodi
– Kad se skuplja otpad, nema buke, pa turisti u ranim jutarnjim satima mogu neometano spavati. Sve su to originalni i inovativni hrvatski proizvodi. Temeljni cilj gospodarenja otpadom je njegova reciklaža i ponovna uporaba. Naša MBO-T tehnologija je revolucija u održivom gospodarenju otpadom i put u kružno gospodarstvo. Takvih tipskih tvornica sagradili smo već 60 – ističe Horvat.
Tvrtka pregovara s partnerima u Kini, Indiji, Egiptu, Južnoafričkoj Republici i još desetak zemalja. U Hrvatskoj je sa Samoborom i Rijekom ugovorena gradnja postrojenja za industrijsku reciklažu predsortiranog i miješanog komunalnog otpada kapaciteta do sedam tona po satu, proizvodnju i baliranje RDF goriva i drugo. Dr. sc. Viktor Simončič, stručnjak za zaštitu okoliša, ističe da, prema obećanjima koja je dala, Hrvatska do kraja ove godine ne bi smjela odlagati više od milijun tona otpada, a odlaže se oko 1,6 milijuna tona. Biološkog otpada pak nastaje oko 800.000 tona, a do kraja godine ne bi smjelo više od 400.000.
Ciljeve koje je Hrvatska prihvatila ispunjava, napominje, samo pet ili šest najrazvijenijih država Europske unije u kojoj se reciklira samo 40 posto otpada koji nastaje u kućanstvima. Najveći problem je kako dobiti čiste čiste frakcije pojedinih materijala, i to je najvažniji korak u kružnom gospodarstvu. Tu i Tehnix vidi priliku za širenje. Postupanje s komunalnim otpadom, smatra dr. sc. Simončič, ne bi smjelo opteretiti domaćinstvo s više od 1,5% kućnog budžeta.
