REGIONALNI DANI EU FONDOVA
EU fondovi su sve ubrzali i osvijestili kako poslovanje može funkcionirati i kako treba biti, a iako je puno administracije, kad se nauči onda sve ide lako
U gradovima Zaboku i Vukovaru Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, u suradnji s institucijama u sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova, organiziralo informativno-edukativno događanja Regionalni dani EU fondova, a s ciljem informiranja šire javnosti o mogućnostima takvog načina financiranja i jačanja regionalnoga razvoja. "Zbog indeksa razvijenosti bili smo u hendikepu s pristupnim fondovima, a sad napokon krećemo, projekti teški skoro dvije milijarde kuna imaju prefiks Zabok", rekao je Ivan Hanžek, gradonačelnik Zaboka otvarajući konferenciju održanu u prostorima Vodospreme Zabok.
"Neki se zalažu da Hrvatska izađe iz EU, ali bez europskih fondova mi s vlastitim novcem u narednih 100 godina ne bi mogli dohvatiti niti ispodprosječne članice EU. Projekti i programi su način da unaprijedimo život u Zaboku, ne želimo da se iz njega ljudi iseljavaju", dodao je Hanžek.
I Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije, naglasio je kako su europski fondovi šansa, "ali mogućnost i realizaciju čine ljudi, a mi imamo sjajnu ekipu, za bilo koji projekt, pa i na nacionalnoj razini. Izgradili smo sustav koji se može uhvatiti u koštac s financijskom omotnicom i izvlačili novac iz EU fondova", pohvalio se Kolar.
"Imamo samo jedan problem, a to je vlastita komponenta. Moramo mijenjati sustav lokalne i regionalne samouprave, jer nije normalno da se moramo kreditno zaduživati da bi mogli realizirati vlastitu komponentu. Toga je svjestan i premijer, moramo naći neki model za narednu financijsku perspektivu. Moramo smanjiti rokove evaluacije vlastitih projekata. Pomoću fondova se radi na infrastrukturnim projektima, zagorske općine i gradovi pripremili su 3,5 milijarde kuna vrijedne projekte, i to bez cesta i željeznica", rekao je župan.
Velimir Žunac, državni tajnik u ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, rekao je da je Hrvatska na drugome mjestu po javnim ulaganjima iz EU fondova. Istaknuo je da se više mora ulagati u samozapošljavanje, da novac iz fondova ne bude sveden samo na javnu uporabu tih sredstava.
"U mandatu ove Vlade, ugovorenost je povećana sa 9% koliko je iznosila 2016. godine na gotovo 80%, a cilj nam je dogodine doseći 100 ili više. Također, dok se pripremamo za novu financijsku omotnicu radimo na pojednostavljenju administracije tako da našim načelnicima, gradonačelnicima, županima i ostalim korisnicima omogućimo još brže korištenje EU sredstava. Svakim odlaskom na teren uviđamo kako EU fondovi mijenjaju naše općine, gradove i županije nabolje i otvaraju im nove mogućnosti za gospodarski rast.", rekao je Žunac.
U nastavku je održana panel diskusija pod nazivom Razvoj Zaboka kroz fondove EU. Zamjenica gradonačelnika Valentina Đurek rekla je da je grad Zabok imao hendikep zbog prevelikog indeksa razvijenosti, zbog kojeg su krenuli iz lošije startne pozicije i odbijani su im projekti. "Krenuli smo u avanturu prije godinu i pol, s projektima Zaželi i Mipos (Mi pomažemo starijima), gdje je 9,3 milijuna kuna uloženo da 55 žena brine o 313 starijih korisnika, a što je postao najveći program takve vrste u RH, kroz koji je dosad prošlo 400 ljudi. Novac EU uložen je u dječji vrtić, cestu, a preko LAG-a Zagorje Sutla prijavili su i projekt skate parka. Projekt je iniciralo dječje gradsko vijeće, a za njega je Zabok dobio nagradu grada prijatelja djece za 2019. Tu je i projekt Uzmi pare i napravi nešto za mlade, gdje se participativnim proračunom dolazi do aktivnog sudjelovanja mladih u lokalnoj zajednici.
Radi se i na projektu Brzo, odnosno 5,2 kilometara dugoj biciklističkoj ruti Zabok-Oroslavlje. "EU se sve više usmjerava prema pametnim gradovima, nova strategija razvoja imat će i smart city dio. Tu je i projekt Zabok pametan grad, gdje je FZOEU odobrio Gradu Zaboku dva projekta - mjerenje kvalitet zraka i smart city sustav upravljanja grada. Na natječaj iz ITU mehanizma, a koji se odnosi na integrirana teritorijalna ulaganja u svrhu jačanja lokalnih i regionalnih zajednica kroz inovativne projekte, grad Zabok je lani prijavio 33,7 milijuna kuna vrijednu revitalizaciju brownfield lokacije kroz projekt Re-generator", kazala je Valentina Đurek. Tajana Broz voditeljica LAG-a Zagorje Sutla, koji okuplja tri grada i osam općina te ima 60 članova, govorila je o velikom interes za natječaje iz EU fondova, te se požalila na predugo čekanje i nedovoljnu fleksibilnost administracije.
U ime korisnika novca iz EU fondova govorio je Danijel Šverko iz OPG Šverko, koji se požalio na kompliciranu proceduru i priznao da bi jako teško sam uspio pripremiti dokumentaciju. Vlatka Mlakar, pročelnica županijskog Upravnog odjela za javnu nabavu i EU fondove, istaknula je da su, u suradnji sa četiri županije sjeverne Hrvatske, nedavno u Londonu predstavljeni investicijski, gospodarski i turistički potencijal županije.
Konkretno, predstavljen je projekt ulaganja u strateške investicijske projekte - dogradnju specijalne bolnice Krapinske Toplice, bazen u Stubičkim Toplicama, kao i Zdravstveno zabavni centar ZEZ, te projekt ulaganja u golf igrališta. Dovršava se izgradnja 34 milijuna kuna vrijednog poslovno- tehnološkog inkubatora, koji će biti gotov u proljeće 2020. Karolina Barilar, direktorica Zagorske razvojne agencije (Zara) i regionalni koordinator MRRFEU govorila je o tome kako Zara tijelima javnih vlasti besplatno pomaže u pripremi projektnih ideja i prijedloga, a kasnije ih i prate u njihovoj provedbi.
Pravi posao slijedi nakon odobravanja projekata, a veliki problem je administracija. Uslijedila su predavanja Ivane Kovačić i Dalibora Hržice iz HAMAG-BICRO-a na temu otvorenih i planiranih natječaja za poduzetnike, a prije završetka edukativnog dana su Tamara Kljunić i Marko Krobot iz Poslovne zone Ivanec održali radionicu Predstavljanje mjera ruralnog razvoja i postupak prijave na natječaj.
Na Regionalnim danima EU fondova u Vukovaru, Ivana Mujkić, zamjenica gradonačelnika grada Vukovara kazala je da nema niti jednog građana Vukovara koji nije zadovoljan promjenama grada i kvalitete života koje su donijeli EU fondovi.
"Grad je u suradnji s gradskim tvrtkama povukao pola milijarde kuna. Imamo četiri velika infrastrukturna projekta, ulažemo puno i u projekte socijalnog karaktera poput Zaželi kojima ne samo da pomažemo osjetljivim skupinama već i zapošljavamo mnoge. Resorno ministarstvo se priprema za novo razdoblje i želimo da opet imaju programe za male gradove i da bude još prilika za razvoj˝, istaknula je Ivana Mujkić.
Zrinka Čobanković, pročelnica upravnog odjela za gospodarstvo i regionalni razvoj Vukovarsko-srijemske županije smatra kako velike prilike za razvoj leže u novoj financijskoj perspektivi. ˝Potrebe na terenu su velike, infrastruktura treba izmijene i mi maksimalno koristimo sredstva koja su nam na raspolaganju i tako ćemo i nastaviti˝, poručuje Čobanković.
Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije napomenuo kako je Vukovar drugačiji od ostalih i da očekuje nastavak uspješnih priča u novoj financijskoj perspektivi.
"Na području županije 375 milijuna eura projekata je dogovoreno, a i grad je također vrlo uspješan po projektima. Naš cilj je upoznati što više korisnika s mogućnostima EU, spremno se pripremamo za ono što dolazi i želimo kroz izradu nacionalne strategije prepoznati prioritete i što spremniji dočekati novu financijsku perspektivu˝, objašnjava Žunac.
U prezentaciji Razvojne agencija Vukovar prikazan je presjek niza najznačajnijih projekata grada koji pokazuju kako je porasla kvaliteta života građana, a i poduzetnici i poljoprivrednici su sve aktivniji. Izgradnja zgrade BIC Vukovar, projekt Spajalica u sklopu kojeg su napravili kutak za mlade u knjižnici i projekti za branitelje samo su dio od 14 provedenih projekata u gradu vrijednih više od 34 milijuna kuna.
Uz to i Intervencijski plan Vukovar vrijedan 180 milijuna kuna najbolji je primjer povlačenja EU sredstava, a dio projekata koji su o sada provedeni u sklopu njega su isključivo namijenjeni građanima i povećanju kvalitete života poput izgradnje gradske tržnice ili pak opremanja centralne kuhinje za vrtićku djecu. Vedrana Žilić, direktorica Razvojne agencija Vukova (VURA) istaknula je kako će pravi utjecaj EU fondova biti vidljiv tek po završetku dogovorenih projekata, a razlika je vidljiva već sada.
˝EU fondovi zaista mijenjaju Hrvatsku i to je način koji nas gura naprijed. Provedba svih tih projekata i onih koje imamo u najavi dovest će do bolje kvalitete života i svi građani već osjećaju te benefite i vide napredak. I grad ima svoje mjere za poduzetnike, a mi kao agencija im pomažemo i oni su svjesni toga jer na području grada imamo niz dobrih primjera. EU fondovi su sve ubrzali i osvijestili nas kako poslovanje može funkcionirati i kako treba biti, iako je puno administracije, ali kad naučite onda je lako˝, smatra Žilić.
Mirela Hutinec, ravnateljica Muzeja vučedolske kulture napominje kako je kultura dodana vrijednost koja uz ostale projekte povećava i kvalitetu života građana, županije i same destinacije.
˝Naš muzej je posvećen samo jednoj prapovijesnoj kulturi, rezultat je financiranja dijelom Europske banke za obnovu i razvoj, a izgradnjom muzeja lokalitet je dobio dodanu vrijednost te je oplemenjen arhitektonskim čudom koje je dobilo nagrade i u svijetu˝, kaže Hutinec.
Zrinka Lončar, voditeljica odjela za pripremu programa i projekata Razvojne agencije Vukovarsko-srijemske županije smatra kako je za uspjeh zaslužna kvalitetna suradnja s agencijama, lagovima, udrugama i ustanovama u županiji.
˝Imamo i projekte za sljedeće financijskoj razdoblje i pripreme, a u suradnji s VURA-om i HGK pomažemo poduzetnicima, njih pet iz grada je dobilo potpore˝, ističe Zrinka Lončar.
Albert Varga, voditelj LAG-a Srijem koji okuplja 13 jedinica na najistočnijem dijelu županije ističe kako su na terenu detektirali probleme te kroz LAG natječaje pomogli korisnicima.
˝Korisnika nam ne nedostaje, ljudi su se polako sprijateljili s EU fondovima iako smo morali demistificirati fondove i pokazati im što se sve može.U programu ruralnog razvoja, naša županija je na drugom mjestu po povlačenju˝, napominje Varga.
Pozitivan primjer iz realnog sektora je tvrtka Mistral koja je dva puta uspješno povukla sredstva, unaprijedila poslovanje, a u planu im je nastaviti tim tempom.
˝Mi smo se javili na program konkurentnost i kohezija, prvi natječaj bio je ulaganje u proizvodnju te smo kupili strojeve i proširili prostor, a drugi je bio digitalizacija u kojem smo nabavili opremu. Ne bojte se EU fondova, ako imate viziju trebate biti hrabri i dosljedni˝, prepričala je svoje iskustvo Danijela Mijolović iz tvrtke Mistral.
Varga napominje kako očekuju lakše procedure te digitalizaciju procesa koja će olakšati posao i njima i korisnicima.
˝Nadamo se korištenju više operativnih programa, a ne samo kao do sada da bude jedan. Značajno povećanje za LAG-ove smo već isposlovali. Već sad imamo natječaje koji su pojednostavnjeni i ubrzani i tim smjerom treba ići i dalje˝, zaključuje Varga.
