Europsko je financiranje mnogima motiv više za pokretanje posla, pogotovo žele li se baviti turizmom
Karlovac definitivno ima priliku za razvoj, s Karlovačkom županijom koja izrađuje Masterplan razvoja turizma za deset godina
Javna ustanova Aquatika-slatkovodni akvarij Karlovac, rezultat je europskog projekta "Muzej, rijeka i akvarij". Nositelj projekta od 2014.do 2016. je bio Grad Karlovac, a cilj projekta, kojeg je financirala Europska unija iz Fonda za regionalni razvoj u iznosu od 36,2 milijuna kuna, upravo je bio poticanje turizma u Karlovcu bazirano na bogatstvu života u hrvatskim rijekama, a naročito promocija karlovačke četiri rijeke.
Kuća bajke u Ogulinu
- U dvije godine od otvorenja, mi iz ustanove nastojimo ispuniti sve zadatke iz projekta i upravo tim angažmanom se i dogodio taj veliki uspjeh Aquatike. Upravo ovakav jedinstveni slatkovodni akvarij, koji je neobičan i po svom načinu poslovanja jer zapravo nastoji obuhvatiti širu publiku, dobar je poticaj za razvoj. Interpretacijski centri su zapravo moderan način prikaza neke određene teme, tako i sada ovdje bogatstva biološke raznolikosti hrvatskih slatkih voda. Kontinentalni turizam je sada u jednoj novoj fazi razvoja, Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica konačno više spominju kontinentalni turizam upravo kao zamašnjak razvoja cjelogodišnjeg turizma i odmicanja od kratke ljetne sezone. Tu Karlovac definitivno ima svoju priliku za razvoj, zajedno s Karlovačkom županijom koja je u fazi izrade Masterplana razvoja turizma za desetogodišnje razdoblje - pojašnjava Margarita Maruškić Kulaš, ravnateljica Javne ustanove Aquatika - slatkovodni akvarij Karlovac.
U Gradu Karlovcu smatraju kako upravo takvim interpretacijskim centrima mogu obogatiti turističku ponudu i potaknuti razvoj turizma u ovom dijelu Hrvatske. U tom smislu postoje još neki novi, drugačiji projekti koji se financiraju iz fondova EU, poput Ivanine kuće bajke u Ogulinu i Baraćevih špilja, koji su isto dobili europski novac za novi interpretacijski centar. Radi se i na projektu "Susret s rijekom" koji će obuhvatiti tri šetnice kako bi se interpretirala "Natura 2000." kao zaštićena prirodna baština.
- Pod tim razvojem novih projekata vezanih na turizam i financiranih iz fondova Europske unije, potiče se sav turistički sadržaj. Ono što nadalje privatni sektor treba prepoznati su investicije u ostatak ponude i tako zajedno možemo razvijati turizam - ističe ravnateljica Maruškić Kulaš.
Zaštita i promocija kestena
Drugi važan projekt ostvaren je u samom središtu Karlovca, duž poznate šetnice na kojoj je desetljećima bio drvored kestena. S obzirom na promet koji se ondje odvija i protok vremena, stabla kestena vidno su bila oštećena i napadnuta bolestima. Zahvaljujući prekograničnom projektu "Zaštita i promocija kestena", na šetnici su postavljeni nove klupe, nogostup i LED rasvjeta, a posađena su i nova 54 stabla, 27 stabala divljeg kestena i 27 stabala lipe.
- Projekt je sufinanciran sredstvima iz "INTERREG IPA CBC prekograničnog programa Hrvatska, BIH, Crna Gora 2014.-2020.". S obzirom na to da smo već u drugoj financijskoj perspektivi, sve veći naglasak je na element vidljivosti. Interregovi programi su transnacionalne suradnje, a mi smo se, s obzirom na lokacijsko područje prijavili na program "Zaštita i promocija kestena", jer smo svjesni da su nam šume ugrožene i šume nam nestaju. Ovo područje je nekad bilo jako bogato kestenom koji je nekad imao vrlo visoku gospodarsku vrijednost. Međutim, rak kestenove kore i osa šiškarica, opasne i rasprostranjene bolesti koje napadaju i kesten, učinili su da brže i učinkovitije moramo raditi na tim problemima i pokušamo ih spriječiti. Ovim projektom se u prvom redu bavimo zdravljem kestenovih šuma, a zatim i promocijom, znači ponovno želimo upoznati ljude s ekonomskom vrijednošću kestena - ističe Robert Vodopić, voditelj projekta "Zaštita i promocija kestena", u kojem postoji šest partnera, Grad Karlovac, općina Vojnić, Centar za šljivu i kesten Petrinja, Općina Velika Kladuša, Općina Bužim i Poljoprivredni zavod Unsko-bosanskog kantona. Ukupna vrijednost projekta je oko 598.000 kuna, a Grad Karlovac, kroz svoje projektne aktivnosti, raspolaže s oko 210.000 kuna.
Karlovac je od početka korištenja EU fondova uvijek pri vrhu gradova koji su povukli najviše sredstava. To je na Regionalnim danima EU fondova istaknuo i gradonačelnik Damir Mandić koji se tijekom panel diskusije o razvoju Karlovca kroz korištenje EU fondova, dotaknuo mnogobrojnih projekata koje su uspjeli ostvariti uz pomoć europskih i nacionalnih sredstava.
Grad kreativne industrije
- Karlovac treba iskoristiti sve svoje komparativne prednosti, naravno i šireg županijskog područja, a mi želimo Karlovac isprofilirati kao grad kreativne industrije, inovacija i obrazovanja, u što se uklapa i ovaj kreativni pristup razvoju kontinentalnog turizma našeg grada na četiri rijeke koji je definitivno grad ugodnog življenja - istaknuo je karlovački gradonačelnik Damir Mandić.
To potvrđuje i primjer gradnje boutique hotela Star turista, karlovačke tvrtke koja se desetljeće bavi turističkim djelatnostima, a ovaj put su se, potaknuti otvorenjem Aquatike, odlučili ponuditi novi smještajni turistički kapacitet, projekt u kojem im je značajno pomoglo sufinanciranje sredstvima Europske unije.
- Naš će hotel biti opremljen isključivo prirodnim materijalima uz maksimalno očuvanje okoliša i zaštite prirode i to je novi koncept koji ćemo ponuditi i mislim da se odlično uklapa u koncept turizma koji interpretira bioraznolikost i prirodne ljepote našeg područja - rekao je Tomislav Hrastovšćak iz tvrtke Star turist.
S obzirom na to da se na karlovačkom području sve više ljudi odlučuje pokrenuti posao uz pomoć fondova EU, odaziv na informativno-edukativnu manifestaciju "Regionalni dani EU fondova" koja se održala u kongresnoj dvorani Javne ustanove Aquatika- slatkovodni akvarij Karlovac bio je iznimno velik. Mnoštvo malih i srednjih poduzetnika i onih koji će to tek postati sa zanimanjem je pratilo bogat stručni program koji je organiziralo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Stručni predavači stigli su iz različitih ministarstava i predstavili građanima najvažnije natječaje iz svog sektora. Primjerice, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja predstavilo je projekt energetske obnove i korištenja obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora, Ministarstvo poljoprivrede Program ruralnog razvoja 2014.-2020., Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Operativni program "Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.“, a svoje programe i pozive predstavila su i Ministarstva turizma te gospodarstva, poduzetništva i obrta, a predstavnik HAMAG-BICRO govorio je o inovacijskim vaučerima za male i srednje poduzetnike, relativno novom proizvodu na financijskom tržištu.
Konkretan naputak
Velik interes izazvala je i stručna radionica "Kako napisati projektni prijedlog i dobiti sredstva iz EU fondova?" koju je održao Antonio Šurjan Žanko i dao građanima konkretne naputke kako se uspješno prijaviti na neki od natječaja.
Prema nekim podacima, sve više obrtnika i malih i srednjih poduzetnika koristi europska sredstva i izlazi na objavljene natječaje, a sudeći prema interesu, primjerice u Karlovcu, bit će ih sve više. To potvrđuju i podaci mjerodavnog ministarstva.
- U ovoj financijskoj perspektivi u kojoj smo na pola puta, uspjeli smo do sada povući oko 50% alokacija i uvjereni smo da ćemo do kraja ovog financijskog razdoblja uspjeti ostvariti sve projekte - istaknula je državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Spomenka Đurić.
Stoga je cilj Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kroz "Regionalne dane EU fondova" koje će organizirati u trideset hrvatskih gradova, informirati širu javnost o mogućnostima takvog financiranja kako bi jačao regionalni razvoj i cjelokupni društveni i gospodarski razvoj Hrvatske.
