REGIONALNI DANI EU FONDOVA
U Petrinji su predstavljeni primjeri dobre prakse povlačenja EU novca te održana radionica i predavanja na kojima su predstavljene mjere i aktualni natječaji te oni u najavi
Petrinja je u srijedu bila posljednji domaćin Regionalnih dana EU fondova u veljači, a iako je primjer dobre prakse korištenja sredstava iz EU fondova, dodatno informirati javnosti o mogućnostima financiranja koje pružaju EU fondovi, kroz događaj koji organizira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s kolegama iz tijela u sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova, s obzirom na aktivnosti Petrinje upravo u ovom smjeru - bio je dobar izbor.
“Proračuni naših općina, gradova i županija, čak i uz brojne mjere, nisu najčešće dovoljni za razvojne projekte. Ono što je bitno istaknuti je da Hrvatska povlači dosta sredstava; pa smo tako 1.1. 2019. bili na preko 6,6 milijardi eura, odnosno 62% posto ugovorenih sredstava. Da se pomak dešava svaki dan dokazuje podatak da smo samo mjesec dana kasnije bili već na 6,8 milijardi eura, odnosno 63% ugovorenih sredstava.
Grad Petrinja je trenutno na 400.000.000 kuna ugovorenih sredstava, a to govori kako je prepoznata važnost te prilika koja dolazi kroz europske fondove”, rekao je državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i EU fondova Velimir Žunac, napomenuvši kako i dalje imamo financijska sredstva na raspolaganju za sve koji žele unaprijediti svoje poslovanje i tako si omogućiti konkurentnost kao što to čini Grad Petrinja.
Specifični problemi i potrebe
Prema riječima gradonačelnika Grada Petrinje Darinka Dumbovića, grad je aktivno pristupio pripremi i realizaciji projekata s potencijalom financiranja iz strukturnih fondova, te unatrag pet godina aktivnosti značajno usmjeravaju u razvoj grada u čemu su im pomogli i EU fondovi. Razdoblje 2014.-2020. htjeli su zatvoriti pričom komunalne infrastrukture koja je u Petrinji devastirana, a kroz javni investicijski projekt “Sustav vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Petrinja”, pokrenut u veljači prošle godine.
- Gledajući kroz projekciju svega onoga što smo uspjeli napraviti, možemo biti zadovoljni, a u ovom trenutku imamo 431.000.000 kuna ugovorenih sredstava, u sklopu kojeg smo potpisali sve ugovore, a realizacija je već na oko 200.000.000 kuna - rekao je Dumbović komentirajući smjer u kojem ide obnova komunalne infrastrukture.
O prirodi Programa fizičke, socijalne i gospodarske regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima govorio je Vjekoslav Mijić iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, naglasivši kako je dio istog i Petrinja, a potreba za ovim pristupom polazi od analize specifičnih problema i potreba svakog pilot područja temeljem kojeg se izrađuje i provodi specifični intervencijski plan za svako pilot područje. Intervencijski plan sadržava niz aktivnosti kojima bi se, osim komunalne, poboljšala i društvena infrastruktura Grada Petrinje.
Vidikovac i Grad na Kupi
“Intervencijski plan grada Petrinje je samom činjenicom što je vrijedan 205.000.000 milijuna kuna i što obuhvaća projekte financirane iz EU fondova itekako važan u smislu poveznice s financiranjem iz EU”, rekla je privremena pročelnica UO za EU fondove Grada Petrinje Edisa Mašinović, istaknuvši kako je Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima od iznimne važnosti za grad s ukupnom alokacijom od 120.000.000 eura, a u sklopu kojeg je samoj Petrinji na raspolaganju 22.500.000 eura.
Pod kvalitetom življenja podrazumijeva se i kvalitetno školstvo za najmlađe uzraste, a kada je riječ o unaprjeđenju društvene infrastrukture, Grad Petrinja je za unaprjeđenje infrastrukture za predškolski i školski uzrast djece kroz EU fondove povukao 34.297.700,07 kuna od ukupnih 40.350.235,38 kuna koliko iznosi cijeli projekt. Projekti koji imaju tendenciju unaprijediti i samu turističku ponudu jesu primjerice onaj izgradnje vidikovca na Hrastovačkoj gori koji je sufinanciran u iznosu 917.900,87 kuna ili projekt Grada na Kupi s iznosom potpore EU od 1.699.224,37 kuna. Kao dio intervencijskog plana, napominje Dumbović, imaju i 30.000.000 kuna za poticanje zapošljavanja određenih ciljnih skupina, čime bi se dodatno unaprijedila poduzetnička infrastruktura i kvaliteta života građana.
Povoljni krediti
U smjeru poticanja i razvoja poduzetničke infrastrukture ide i HAMAG-BICRO, koji različitim mogućnostima financiranja omogućava poduzetnicima lakši pristup sredstvima i razvoj na željenim tržištima. U sklopu edukativnog događanja u Petrinji predstavili su nove financijske instrumente za poljoprivredu i ruralni razvoj. “Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i inovacije ima dva bazična sektora, jedan u čijem su sklopu jamstvene sheme i zajmovi, ESIF mikro i mali zajmovi, uz nove zajmove za ruralni razvoj i poljoprivredu u vrijednosti do 50.000 eura.
Kamatni ponder je tu od 0,10 do 1%, a kod ESIF zajmova od 0,5 do 1,5%. S druge strane, bavimo se i provedbenim dijelom gdje smo posredničko tijelo druge razine, a gdje nam je upravljačko tijelo upravo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU. Tu vršimo provedbu svih javnih poziva i pružamo direktnu potporu tijekom provedbe projekta. Dakle, nakon potpisivanja ugovora, korisnik dobiva voditelja projekta koji ga vodi kroz cijeli postupak provedbe odnosno isplate sredstava prema navedenim ciljevima. Vršimo i sustave vrednovanja; trenutno smo u fazi vrednovanja projekata s početka ove godine”, istaknuo je tim povodom zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a Mario Turalija te dodao kako je za zajmove poljoprivrednicima vrijednosti do 50.000 alocirano čak 17.000.000 eura.
Da su poljoprivrednici sve aktivniji u smjeru povlačenja sredstava i na koncu razvoja svojih OPG-ova potvrđuje i Katarina Ivančić iz Javne ustanove Petra, petrinjske razvojne agencije, koja navodi kako je sve više upita oko natječajne dokumentacije i administracije koja je prvotno bila glavni problem zbog kojeg su potencijalni korisnici odustajali od prijava na natječaj. “Vodeći se informacijama koje dolaze do nas, atmosfera se mijenja nabolje. Tome u prilog ide i rast broja prijava, gdje smo samo u zadnjem kvartalu 2018. imali oko 30 prijavljenih na neku od mjera”, rekla je Ivančić.
Unaprjeđenje poslovanja
Primjer dobre prakse kada je riječ o poljoprivrednicima je i OPG Trsoglavec čija je primarna aktivnost vezana za stočarstvo, a koji su projektu pristupili kako bi potrebnom mehanizacijom dodatno unaprijedili rad obiteljske sirane. “Prijavili smo se na mjeru 4.1.1 i to se pokazalo kao lakši put do cilja, jer u ovom slučaju radi se o novcu kojeg ne bismo dobili čak ni da radimo cijeli život”, rekla je Štefica Trsoglavec navodeći kako je upornost jedina opcija za kretanje u ovom smjeru.
Da europski projekti pomažu kod vraćanja ljudi u grad, potvrdio je i sam gradonačelnik, koji je istaknuo i činjenicu kako je danas u Petrinji zaposleno 20 mladih ljudi koji rade na ugovaranju i provedbi EU fondova. Marko Stojanović iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, govorio je o aktualnim natječajima i natječajima u najavi. Saša Bukovac iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u interaktivnoj je radionici, između ostaloga, objasnio zainteresiranim posjetiteljima da se niz projekata i natječaja sve češće veže i uz sami regionalni razvoj te ih proveo kroz proces projektne prijave kroz AGRONET aplikaciju.
U smjeru regionalnog razvoja, koji je i jedan od žarišta Grada Petrinje, za potrebna novčana sredstva se možete obratiti i HAMAG-BICRO-u, objasnila je Sanja Malec.
- Grad Petrinja danas u provedbi ima 850.000.000 kuna projekata, kako iz EU fondova tako i iz drugih izvora te u tome uvelike prednjačimo kada je riječ o ulaganjima u infrastrukturu i razvoj grada - zaključio je Dumbović.
