REGIONALNI DANI EU FONDOVA
Cilj Regionalnih dana EU fondova je informirati širu javnost o dosadašnjim postignućima i rezultatima, kao i mogućnostima korištenja EU fondova
Ovaj tjedan održano je prvo u ovoj godini te 25. po redu informativno-edukativno događanje pod nazivom Regionalni dani EU fondova te su mogućnosti financiranja putem europskih fondova predstavljene u Garešnici. Riječ je o dvogodišnjem projektu koje organizira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s institucijama u sustavu upravljanja i kontrole korištenja EU fondova, koji se provodi u 30 gradova diljem zemlje. Cilj događanja je informirati širu javnost o dosadašnjim postignućima i rezultatima, kao i mogućnostima korištenja EU fondova, u svrhu smanjenja nejednakosti, jačanja regionalnoga razvoja te postizanja društvenog i gospodarskog rasta Republike Hrvatske.
- Garešnica je grad s tek više od 10 000 stanovnika, a upravo zahvaljujući EU projektima dobiva novi izgled. Ima uvjete za razvoj kontinentalnog turizma i poduzetništva, a najbitniju ulogu u cijelom tom procesu čine sredstva iz fondova Europske unije. Počeli smo 2015. godine kada smo osnovali Poduzetnički centar i ulagali u razvoj zaposlenika. Da se stvari pomiču naprijed pokazuje i brojka gdje smo krenuli s 2 zaposlenika, a sada imamo 8 zaposlenih. Tu treba naglasiti i dobru gradsku upravu koja u suradnji s Poduzetničkim centrom razvija Grad Garešnicu - istaknuo je gradonačelnik Garešnice Josip Bilandžija.
Državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u svom je pozdravnom govoru istaknuo kako Hrvatska nije loša u povlačenju sredstava kako se to ponekad prikazuje u medijima, a tome u prilog govore i brojke.
- Regionalne dane EU fondova organiziramo s ciljem da osvijestimo kako EU fondovi pružaju brojne prilike i mogućnosti te kako su brojni građani njima ostvarili svoje životne ciljeve. U financijskom razdoblju 2014. - 2020. Hrvatskoj je na raspolaganju 10,7 milijardi eura. Europski fondovi čine 80 posto svih javnih ulaganja i oni govore da Republika Hrvatska bez njih ne bi ostvarivala ovaj gospodarski rast. Od 10,7 milijardi kuna, 9,2 milijardi kuna smo ugovorili, a riječ o 86 posto ukupne alokacije. U 3 godine mandata dogodio se skok od gotovo 80 posto. Dolazimo do kraja ove perspektive, no nove prilike se otvaraju u okviru nove financijske perspektive koja nam je pred vratima. Stoga savjetujem svima da, ukoliko već nisu, počnu pripremati nove projekte - rekao je Žunac.
Tehno park u kojem su održani Regionalni dani EU fondova u Garešnici projekt je sufinanciran EU fondovima vrijednosti 21,487.471,88 kuna, a iznos potpore EU iznosi više od 92 posto. S europskim novcem, promjene u Gradu Garešnici čine se na dohvat ruke, a razmišljanje o nedostatnom proračunu trenutak je iz prošlosti.
- Počeli smo 2015. godine, godinu dana nakon početka, a čim smo se odlučili na ovaj izazov počeli smo i s osnivanjem Poduzetničkog centra. Zaposlili smo ljude koji rade na razvojnim projektima koji za cilj imaju razvijati grad, a rast proračuna bio je priželjkivana posljedica. Prije 7 godina imali smo proračun 16,5 milijuna kuna, on je rastao svake godine, a realizacija proračuna za ovu godinu iznosi čak 60 milijuna kuna. Pokušavamo građanima pružiti uvjete da stvaraju, a treba jasno reći da uz pomoć fondova možemo stvarati novu vrijednost i u obliku zapošljavanja i prihoda - dodao je Bilandžija.
Kako napominje, mnogo je različitih projekata koji imaju pozitivan utjecaj na Grad i stanovnike, a jedan od njih je i dječji vrtić težak 12,6 milijuna kuna sa 7,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Takav projekt ima za cilj zadržati mlade obitelji i rasteretiti redove čekanja. Osim toga, fokus je i na kontinentalnom turizmu. U tom smjeru ide projekt Zeleni vrtovi Poilovlja težak 21,6 milijuna kuna, a za cilj ima povećati turističku aktivnost i ponudu kroz promociju područja uz rijeku Ilovu i ribnjake koji pripadaju ekološkoj mreži Natura 2000.
- Osim toga, možemo se pohvaliti i projektom Zaželi kojim smo zaposlili 25 žena i pojačali skrb 100 starijih ljudi. Možemo govoriti i o novom reciklažnom dvorištu kojim smo pružili uvjete da se što manje otpada odlaže na odlagališta, a pokušali smo osvijestiti i najmlađe kako bi upravo oni motivirali roditelje na taj čin. Ulagali smo i u županijske ceste, prekogranične projekte, a i dalje ćemo koristiti mogućnosti EU fondova, neovisno o povećanju razine sufinanciranja u novoj perspektivi. Pomagat ćemo i dalje u pripremi i provedbi projekata. Postotak, nadamo se, neće smanjiti broj projekata u velikoj mjeri jer očekujemo i povećanje proračuna - rekao je Bilandžija.
Kroz poduzetništvo grad stvara novu vizuru, a kako ističe direktorica Poduzetničkog centra Garešnica Ana Marija Župančić, poduzetnici su sve hrabriji te sve više shvaćaju kako pristupiti pisanju i provedbi projekata.
- Što se tiče malog i srednjeg poduzetništva, situacija se promijenila od 2015. godine. Tada smo ih nagovarali da napišu neki projekt, a sada povlače iznose koje iskazujemo u milijunima kuna. Prve godine 68 korisnika tražilo je naše usluge, a 2019. taj broj dosegao je 278 korisnika. Od jednog projekta cijela lokalna zajednica ima korist, a oni koji se još uvijek ne odlučuju na ovakav pothvat, najviše se boje administracije - natuknula je Župančić.
Svojevrstan oblik poduzetništva danas je i u rukama OPG-ova, a u Garešnici pokušavaju povezati tradiciju i različitosti te upravo na tim vrijednostima rasti.
- LAG se proteže kroz dijelove tri županije i jedan je od većih u Hrvatskoj. Lider mjerom iz programa ruralnog razvoja trudimo se povezati tradiciju i različitosti, a kroz 4 raspisa 40-ak potpora je podijeljeno poljoprivrednicima i 10-ak jedinicama lokalne samouprave - rekla je voditeljica LAG-a Moslavina Anica Lenart te dodala kako je ovo obračunsko razdoblje svima bila škola te se nada da će u sljedećem situacija biti još bolja.
Upoznati korisnike nikada nije bilo bitnije, a što se to događa na terenu i koji su eventualni izazovi koji se stavljaju pred korisnike zna voditeljica odjela za opće i prave poslove iz Javne ustanove Razvojne agencije Bjelovarsko-bilogorske županije Irena Brezak Filijala.
- Prvenstveno smatram da su mala alokacijska sredstva, a smatram i da bi bilo dobro smanjiti papirologiju oko jednog projekta i rok čekanja od dana prijave do odluke. On može trajati više od godinu dana, a to je izrazito negativno za realni sektor, jer oni gube volju za prijavom - rekla je Brezak Filijala.
Što se sve može s europskim novcem, nabolje znaju sami korisnici. Jedna od njih je i Antonia Haistor iz OPG-a Haistor. Vlastita sredstava bila su im nedostatna, a kako bi se razvili i poslovanje podigli na višu razinu, odlučili su se raspisati projekt.
- Tijekom cijelog tog procesa imali smo izvrsnu komunikaciju, s Poduzetničkim centrom Garešnica i LAG-om Moslavine, a danas se zbog EU fondova možemo posvetiti novim projektima. Iskoristili smo potporu za razvoj mladim poljoprivrednim gospodarstvima od koje smo nabavili traktor i malčer - rekla je Haistor te zaključila da je za jedan ovakav pothvat, uz dobru komunikaciju, potrebna i dostatna doza hrabrosti.
Da bi poduzetnici znali više o dostupnim izvorima financiranja Ivica Sabo iz HAMAG-BICRO-a na predavanju Pregled otvorenih i planiranih natječaja za poduzetnike predstavio je mogućnosti koje se nude, a Ivan Križanović i Bojan Perić iz HAMAG-BICRO-a osvrnuli su se na važnosti i mogućnosti koje donose ESIF zajmovi i jamstva.
Kako bi se smanjila mogućnost pogrešaka, Vladimir Mihaljević ispred HAMAG-BICRO-a predstavivši ključne točke i najčešće pogreške u provedbi projekata omogućio je prisutnima da budu što uspješniji u svojim namjerama. O postupcima prijave projekata za male i srednje poduzetnike govorili su Marko Krobot i Ivana Plahtarić iz Poduzetničke zone Ivanec, a predstavili su i aktualne mjere iz Programa ruralnog razvoja.
Poduzetništvo u Garešnici nije slovo na papiru, već stvarnost, a što se može postići EU fondovima svim posjetiteljima Regionalnih dana EU fondova pokazano je stručnim obilaskom projektnih lokacija Tehno parka i Rajskog vrta u Garešnici.
