Izbornik
Naslovnica Vijesti 677 pregleda
Raste proizvodnja

Hrvat godišnje pojede devet kilograma ribe, prosjek u EU 20

Ribolov
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL
Kao i morske izvozimo i najveći dio slatkovodne ribe, a situacija je takva da bi sve što proizvedemo mogli i izvesti

Nakon niza godina tijekom kojih smo bilježili probleme u slatkovodnom i morskom ribarstvu, a time i pad proizvodnje, u posljednjih nekoliko godina problemi se polako rješavaju tako da raste i proizvodnja ribe. Prema riječima Gorana Markulina iz grupacije akvakulture pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), tijekom ove godine u Hrvatskoj će se ukupno proizvesti oko 17.000 tona ribe pri čemu se najveći dio proizvodnje, čak oko 70 posto, izvozi.

– Samo tijekom ove godine u Hrvatskoj ćemo proizvesti oko 10.000 tona orade i brancina, od čega će samo oko 30 posto ostati u Hrvatskoj. Sve ostalo ide u izvoz, najviše na talijansko tržište – rekao je Markulin ističući da hrvatsko ribarstvo ima najveći rast u EU.

Predsjednik Udruženja ribarstva pri HGK Milan Božić kaže da je slična situacija i u slatkovodnom ribarstvu te da i najveći dio te proizvodnje završava u izvozu. Ove će godine u Hrvatskoj biti proizvedeno oko 4800 tona slatkovodne ribe, što je značajno povećanje u odnosu na prije nekoliko godina. Međutim, podsjeća i kako se do Domovinskog rata u Hrvatskoj, uz iste proizvodne kapacitete, proizvodilo oko 15.000 tona ribe tako da smo, unatoč evidentnom rastu proizvodnje, tek na trećini prijeratnih rezultata.

Prilika je tržište EU

– Proizvodnja ribe je velika proizvodna i izvozna prilika za Hrvatsku jer postoji velika mogućnost za izvoz na tržište EU. Naime, trenutačno zadovoljavamo potrebe hrvatskog tržišta, ali su potrebe tržišta EU puno veće tako da bismo sve što možemo proizvesti mogli i izvesti – kaže Božić.

Prema službenim podacima, zemlje EU proizvode samo 35 posto ribe za svoje potrebe, a sve ostalo uvoze iz trećih zemalja.

Podsjetio je i kako je tijekom proteklih godina riješeno niz problema u ribarstvu koji su doveli do sve boljih proizvodnih rezultata ali i do toga da je Hrvatska ušla u operativni program od 2014. do 2020. godine tijekom kojega će iz fondova EU moći povući do 350 milijuna eura.

Treba razmisliti i o mogućnosti smanjivanja PDV-a na svježu ribu koji u Hrvatskoj iznosi 25 posto, u Sloveniji i Italiji 10 posto, a u Francuskoj samo osam posto. U međuvremenu planira se i više napraviti kako bi potrošnja ribe u Hrvatskoj dodatno narasla.

Uvođenje ribe u vrtiće

Prema podacima HGK, godišnje se po stanovniku u Hrvatskoj potroši oko devet kilograma ribe, a prosjek u EU je 20 kilograma ribe po stanovniku. Pomoćnik ministra poljoprivrede Ante Mišura rekao je kako se ta brojka može povećati dodatnom popularizacijom potrošnje pa i uvođenjem ribe kao prehrane u vrtiće i škole