I običan bagrem je strana invazivna vrsta koja istiskuje domaće

Invazija harlekinskih božjih ovčica, koje su se proteklih dana zavlačile u kuće u potrazi za toplim mjestom na kojem će položiti jajašca, skrenule su pozornost na invazivne vrste životinja i biljaka. Prema podacima Javne ustanove Međimurska priroda, u Međimurju postoje invazivne vrste o kojima građani malo ili ništa ne znaju.

Među njima je i žljezdasti nedirak, biljka koja može narasti i do dva i pol metra visine, uglavnom pokraj potoka i rijeka, gdje izaziva eroziju obale. Riba sunčanica uzgajala se u akvarijima, a u prirodi je završila kad su ju neodgovorni vlasnici bacili u rijeke i potoke, baš kao i crvenouhu i žutouhu kornjaču koja potiskuje autohtonu barsku. Ni crni somić nije autohtona riba.

Najpoznatija invazivna vrsta - ambrozija

Bodljasta tikvica je namjerno unesena kao ukrasna i ljekovita biljka u botaničke vrtove, no proširila se i izvan njih. Školjkaš raznolika trokutnjača zadaje glavobolje HEP-u jer prijanjaju za dijelove hidroelektrana, a štetu u vodama čini i signalni rak, za kojeg stručnjaci kažu da je jedna od najvećih prijetnji zavičajnoj vrsti riječnom raku, a može i prenijeti račju kugu.

Amorfa ili čivitnjača je biljka koja guši mladice autohtonih vrsta. Uz najpoznatiju invazivnu vrstu, ambroziju, prijetnja je i teofrastov mračnjak koji može smanjiti prinose poljoprivrednih kultura i do 90 posto jer je otporan na herbicide, japanski dvornik, velika zlatica i žlijezdasti pajasen. Na popisu je čak i bagrem ili gacija, koji je u Europu stigao iz Sjeverne Amerike, i vrlo brzo “kolonizira” područja na kojima se pojavi i istiskuje domaće vrste.

U Javnoj ustanovi savjetuju da se ne unose nove biljke i životinje iz drugih država, a dobro je i naučiti prepoznavati najagresivnije invazivne vrste, te ih prijaviti nalazišta Hrvatskoj agenciji za zaštitu okoliša i prirode ili Javnoj ustanovi.