Rana žetva – ječam već u silosima
Žetva ječma ove je godine uranila gotovo mjesec dana, što ne pamte ni naši stari, a dva tjedna prerano mora se i u žetvu pšenice
Ječam smo uglavnom požnjeli, a kad bi to dopuštale vremenske prilike, pali bi već i prvi otkosi pšenice – kaže ratar Matija Brlošić objašnjavajući kako ni najstariji ne pamte tako rane žetve na slavonskim poljima. Ječam se, tvrdi on, počeo “skidati” još 25. svibnja, dok žetvu pšenice, koja je uranila oko dva tjedna, ovih dana ometaju kiša i tuča, nakon više od mjesec i pol suše. Zrno mora biti suho, tvrdi Brlošić, što znači da se u žetvu može tek dva-tri dana nakon kiše, a kako već sutra najavljuju novu, profitirat će samo oni koji imaju jake strojeve i brzo mogu odraditi posao na njivi.
– Sa svakom novom kišom propada oko 5% uroda, a kad bi se zrno skupilo mokro, s obzirom na to da ratari nemaju vlastite sušare, cijena bi mu pala i 20% – napominje on.
A strepi se već i od otkupnih cijena. Čak se ni ječmu, čija je žetva završila, ne zna koliko će se plaćati dok se silosi mlinara i trgovaca ne napune pšenicom.
– Prinosi će biti nešto lošiji nego lani ne dogodi li se u zadnji tren i neka elementarna katastrofa. Lani se pšenica prodavala u prosjeku za 1,10 kn/kg, ječam za 0,90-1 kn/kg. No kako je plavi dizel u posljednjih nekoliko mjeseci poskupio 30%, nadamo se da se ni ona s manje od 11% proteina, koja je Talijanima, primjerice, odlična, neće prodavati ispod 1,10, a najkvalitetnija za od 1,30 do 1,40 kn – tvrdi Brlošić.
Vlaga je ipak najviše naštetila uljanoj repici, koja je također dozrela, a zbog kiše je polegla po njivi, potamnjela i osipa se. Suncokret i kukuruz pak negdje su, ovisno o vremenskim prilikama, visoki 1,5 metara, a negdje 10-ak centimetara, ističe on, objašnjavajući kako je kod tih kultura prerano govoriti o katastrofi, ali nisu dobro počele.
Prema podacima DZS-a lani je u jesen zasijano 32,9% više površina u odnosu na godinu ranije, oko 279 tisuća hektara. Površina pod žitaricama više je za 35,3%, odnosno 226 tisuća ha, od čega je najzastupljenija pšenica, sa 62,8% ili 142 tisuće ha, i ječam s 23,9% ili 54 tisuće ha.
Uljane repice lani je zasijano 53 tisuće ha ili 23,3% više nego u 2016., što je najviše od 1990. No u tvornici pod vedrim nebom, gdje je svojedobno i seljak mogao pogledati u nebo i znati kakvo će vrijeme biti sljedećih osam dana, sve je teže dočekati urod – pogotovo kvalitetan.
