U Hrvatskoj se baca 135 tona kruha, nedostaje 250 pekara, a tradicijski hrvatski proizvodi presporo se uvode u pekarnice. To su tri problema istaknuta na jučer održanom 17. međunardnom kongresu pekarstva, mlinarstva i slastičarstva "Hrvatski pekar 2017.", koji je organizirala tvrtka Robinson.
Proizvođače muči prekomjerni uvoz, iako, kako je istaknuto, Hrvatska ima dovoljno žitarica za svoje potrebe. Iako se petina stanovništva smatra siromašnima, u Hrvatskoj se godišnje bace pekarski proizvodi vrijedni oko 600 milijuna kuna. Stanovnik Hrvatske u prosjeku pojede 61,6 kilograma kruha godišnje, a registrirano je oko 1600 pekarskih obrta i tvrtki.
Naglasak na ovogodišnjem kongresu bio je na tradicijskim proizvodima u pekarnicama, pa se tako mogla kušati podravska pogača z orehi, koja još nije zaštićena, pogače s čvarcima, varaždinski klipiči, svetojanska zlevanka, egzotična zlevanka s batatom, siborskom borovnicom i graviolom, pecica od cassave i plantana banane, focacca s dodacima iz lokalnog uzgoja, bregovska pita, ali i peciva s mlaćenicom koja pripremaju američki Amiši iz Ohia i Pennsylvanije. Kušao se i raženi kruh sa slanutkom, kesten pireom i medom. U Hrvatskoj postoji pedesetak tradicijskih proizvoda, no kako je istaknuto, nedostaju "pekarnice s dušom".