Intervju s osječkim znanstvenikom Enrihom Merdićem
Cijeli svoj život prof. dr. sc. Enrih Merdić (54) posvetio je istraživanju – komaraca. Osječki znanstvenik predsjednik je i Hrvatskog entomološkog zavoda te pročelnik sveučilišnog Odjela za biologiju
Zoolog ste, a specijalnost su vam komarci. Ima li to veze s time što ste rođeni u Osijeku, žarištu “letećih krvopija”?
Da, ja sam rođeni Osječanin, Donjograđanin i od prvih sam trenutaka života bio u kontaktu s komarcima, iako meni nikad nisu posebno smetali. Pokojni profesor Jozsef Mikuska usmjerio me riječima: “Ako se baviš entomologijom, onda se bavi onom koja je ljudima korisna.” Poprilično rano, još na drugoj godini studija, počeo sam istraživati komarce.
Kažete da vama nikada nisu smetali. Znači li to da postoje skupine ljudi koje bodu manje?
Neki ljudi emitiraju više signala prema komarcima pa ih oni češće posjećuju. Naš organizam emitira različite mirise, kukci općenito, ne samo komarci, žive u svijetu mirisa. Samo u ljudskom dahu postoji 400 različitih spojeva koje izlučujemo, a stotinjak njih su dokazani kao atraktanti za komarce. Zato nam se, kad spavamo, najčešće motaju oko glave jer izdišemo CO2, koji je jedan od najjačih atraktanata. Isto tako, češće napadaju toplokrvne životinje jer im je jači metabolizam.
A što ih odbija?
Odbija ih pivo jer ima B vitamina koje komarci ne vole.
Je li vas nekada komarac zarazio nekom bolešću?
Ne, mi smo na našem području poprilično sigurni. Otkako se bavim komarcima, negdje od 1987., isključivo sam govorio o komarcima kao molestantima, onima koji uznemiravaju ljude. Međutim, prvi put tek 2010. pretpostavljamo, nije dokazano, da je komarac na Pelješcu prenio denge groznicu. Nije jako opasna, ali nije ni ugodna. Zabilježili smo potom 2012. i 2013. ukupno dvadesetak slučajeva virusa Zapadnog Nila u Hrvatskoj. Komarci su najveći čovjekovi ubojice od svih životinja. Nisu to ni morski psi, ni nilski konji, ni krokodili ili zmije. Plašimo se zmija, a veće su ubojice od njih pčele, ose i stršljeni. Komarci su daleko najopasniji. Nemaju nikakav otrov, ne ubijaju direktno, ali prenose bolesti sa smrtnim ishodima. Milijuni ljudi godišnje umiru od malarije. Na sreću, većina bolesti su blaže, viroze kao što su Zika ili Zapadni Nil. Ziku se preboli i da je se ne prepozna, no postoje indicije da može izazvati ozbiljne probleme u trudnoći.
U Americi su pustili komarce koji su genetički izmijenjeni tako da im se potomci, odnosno jajašca ne razvijaju. Je li to učinkovita borba protiv bolesti koje prenose? Može li se tako iskorijeniti komarce?
Prema svim mojim dosadašnjim spoznajama i biološkim uvjerenjima, nitko nikad ništa nije istrijebio. Ljudska vrsta misli da je priroda podređena nama. Ne, to je velika pogreška. To što se mi igramo da komponiramo prirodu, to je samo kratkoga daha i razbit će nam se o glavu. Priroda teče, ide evolucijskim tijekom. Komarci su skupina životinja koja je našla svoje mjesto pod suncem na ovome svijetu i ne vjerujem da se bilo što može napraviti da ih se istrijebi. A smanjiti brojnost komaraca tako da ne smetaju ljudima, to se može postići. Najčešće se to čini kemijskim putem, špricanjem otrova, a to je najgore i najmanje učinkovito. Biološka su sredstva puno učinkovitija, ali to je skupo i treba više znanja. Najučinkovitije je ono što se najmanje koristi, a to je saniranje legala. Ona su u vodi i ako smanjimo vodene površine u kojima se mogu leći, napravit ćemo veliki posao.
Mogu li nam GM komarci stvoriti nove probleme?
Apsolutno! Svaki GM organizam je organizam koji nije dovoljno ispitan, onoga trenutka kada prijeđe izvan granica kontrole, može biti veliki problem.
U Beču ćete slušati predavanja o novoj SIT tehnologiji...
Riječ je Sterile insect technology za smanjenje brojnosti komaraca. Uzgajaju se komarci koji se ozrače i postaju sterilni. Sterilni mužjaci se puštaju u prirodu, a kada se pare sa ženkama, visok je i mortalitet.
Kada bi se komarce ipak istrijebilo, što bi to značilo za svijet?
Svaki živi organizam na svijetu dio je hranidbenog lanca. Netko nekoga jede, netko manje, netko više, to je hranidbena mreža.
Mogu li biti korisni?
Mogu, kao prenositelji bolesti mogu napadati slabiji dio populacije životinja i one će onda umirati od slabijih bolesti. Čiste i učvršćuju populaciju.
Koliko komarci brzo ili dugo lete, najdulje žive...?
Na svijetu ih je 3300 vrsta, od toga 52 u Hrvatskoj, u Slavoniji 30, u Osijeku 21. Svaka vrsta ima svoje karakteristike. Najduži letač je naš poplavni komarac, za noć preleti tri kilometra, a živi 45 dana. Najviše smeta i zuji naš domaći, obični komarac. On najdulje i živi, do godinu dana ako se najesen skrije u podrum.
Koliko su inteligentni?
Pojam inteligencije diskutabilan je jer ju poistovjećujemo s ljudskom inteligencijom. Ako definiramo inteligenciju kao mogućnost snalaženja u novim uvjetima, onda su te životinje puno inteligentnije od nas, pogotovo invazivne vrste, ali ne s negativnim predznakom. Sigurno da postoji inteligencija i kod komaraca. Oni ju izražavaju na drukčiji način – pronalaskom novih legala, situacija i trenutaka kada im je najpogodnije producirati mlade i polagati nova jaja, načinom kako dolaze do plijena, letovima. Sve su to oblici inteligentnog ponašanja. Hobotnice su među najinteligentnijim, i beskralježnjaci mogu biti inteligentni.
Kako se vi štitite od letećih napasnika?
Kuća mi je na obali Drave, preko rijeke je poprilično veliko leglo. Ima par bioloških činjenica koje će reći kako se relativno lagano zaštititi. Komarci ne lete visoko, najagresivniji su u prizemnom sloju. Na visini od četiri metra smanjuje im se aktivnost na 70 do 80 posto, na sedam ili osam metara visine praktički je i nema. Kuća mi je dosta visoka tako da navečer spavam s otvorenim prozorima. Na balkon stavim repelente na bazi eteričnih, prirodnih ulja. Lavanda je dobra, citrusi, kava, a i one spirale pomažu.
Osijek je poznat kao svojevrsno žarište komaraca.
Osijek i okolica produciraju enormne količine komaraca. Treba im puno vode, i plitke vode, pa oni u našem okružju to iskorištavaju. Površina je grada 6000 hektara, naseljenih, a u širem je području oko 30.000 hektara gdje se komarci mogu leći.
Kako ih brojite?
Jedna je od metoda broj uboda u 15 minuta, čeka se da padnu na kožu pa ih se lovi hvataljkama. Znalo je biti i 500 do 600 uboda u 15 minuta. No, to je subjektivno. Postoje klopke s CO2 koji ih privlači pa za 12 sati u njih može uletjeti i do 20.000 komaraca. Rekordni su ulovi bili lani.
Ljeti nema nastave na fakultetu, ali posla imate napretek?
To je mašinerija. Na terenu su svakodnevno po dvije ekipe. U mom timu ima osam aktivnih profesionalaca, plus dva tima koji nam se pridružuju.
Jeste li ikad požalili što ste izabrali komarce?
Ma komarci su fantastični! Kao i svaki živi organizam, interesantni su. Nažalost, istraživanja komaraca u kontekstu u kojem ih ja želim raditi sve je manje, a sve više uslužnih djelatnosti, to mi smeta.
Kažete kako su komarci ipak samo pola vašeg života?
Druga je polovica folklor. Aktivno sam plesao 20 godina, a već 35 godina bavim se koreografiranjem i 31 godinu vodim KUD Tena iz Đakova. Nedavno sam se vratio s turneje po Rumunjskoj. Postavljao sam koreografije u mnogim društvima u Hrvatskoj, Americi, Njemačkoj, imam poziv za Australiju. Sviram samicu tamburu, kontru i gitaru. Sinovi su mi se glazbeno orijentirali, to mi je drago. Komarci, hvala Bogu, ne zanimaju nijednog.
