Izrada nacionalnog programa
Od 22 ispitane bolnice u Hrvatskoj u njih deset ima jedinica za liječenje moždanog udara, a protokol za liječenje ima tek 11 bolnica
Moždani udar drugi je uzrok smrtnosti u svijetu, Europi, ali i u Hrvatskoj, u kojoj je lani ubio 6594 osobe što je 13 posto od ukupnog broja umrlih. Prosjek smrtnosti viši nam je od onog zemalja članica EU, a sve to skupa potaknulo je na akciju struke koja je započela rad na nacionalnom programu za prevenciju i liječenje moždanog udara. Taj će program, naime, rezultirati akcijskim planovima i konkretnim potezima unutar zdravstvenog sustava da bi se smanjio broj moždanih udara te njegovih teških posljedica i u konačnici smanjila smrtnost.
Stara oprema
Što je stručna radna skupina Ministarstva zdravstva dosad utvrdila, moglo se čuti na jučerašnjoj sjednici Odbora za zdravstvo koju je inicirala predsjednica tog odbora dr. Ines Strenja Linić. Iz izlaganja okupljenih stručnjaka mogli su se, među ostalim, čuti i podaci o stanju na terenu. Pa je tako uz spomenutu epidemiologiju istaknuto da je višestruko više moždanih udara u Slavoniji nego u Istri, da je oprema za dijagnostiku prosječno starija od deset godina s tim da je navedeno da je u jednoj bolnici riječ o opremi staroj čak 18 godina. Za prevenciju nam pak nedostaje liječnika obiteljske medicine koji bi, prema planu ove nacionalne strategije, trebali biti prva adresa koja će sa svojim pacijentima raditi primarnu prevenciju – edukacija o faktorima rizika za moždani udar poput pušenja, alkohola, hipertenzije, lošeg načina prehrane.
Taj prvi korak koji je trebao dati uvid gdje se i kako zbrinjava moždani udar u hrvatskim bolnicama otkrio je i velike neujednačenosti – od 22 ispitane bolnice u njih 10 ima jedinica za liječenje moždanog udara, protokol za njegovo liječenje ima tek 11 bolnica, a multidisciplinarni pristup provodi se u tek četiri bolnice u Hrvatskoj. Stoga je jedan od dijelova nacionalnog programa onaj koji predlaže mjere poput osnivanja takozvanih “stroke” timova, izradu protokola i standarda prema kojima bi usuglasili i izjednačili liječenje moždanog udara u svakoj bolnici u zemlji, obnova zastarjele opreme, otvaranje ambulanta za cerebrovaskularne bolesti, definiranje moždanog udara kao hitnog stanja i njegovo tretiranje unutar sat vremena što znači da bi hitna pomoć trebala po pozivu krenuti unutar minute itd.
Kasnimo desetak godina
– Kasnimo desetak godina i nemamo više vremena. Slovačka i Češka u odnosu na nas otišle su pet godina unaprijed. U Švicarskoj, u kojoj postoji standard kako se liječi moždani udar i kako se pri tomu svi moraju ponašati, ukupno je 25 centara za liječenje moždanog udara na osam milijuna stanovnika. Onda možemo i mi znati koliko ih trebamo. Godišnje u Hrvatskoj trebamo imati od 800 do 850 tromboektomija, a do kraja ove godine mi ćemo ih napraviti 120! Izvaditi tromb iz glave nekom tko to zna raditi je ništa, a nekom tko to nikad nije radio je nemoguće. Moramo imati 20 ljudi koji to mogu, a mi ih imamo troje – rekao je dr. Marko Radoš iz KBC-a Zagreb.
U prvih šest mjeseci ove godine evidentirano je 5136 moždanih udara u 24 bolnice u Hrvatskoj od čega je rekanalizacijska terapija lijekovima rađena u tek 4 posto, a uklanjanje ugruška u samo 1,8 posto oboljelih. Sve su to podaci koji će kreirati konačan sadržaj nacionalnog programa koji bi morao omogućiti bolje liječenje, ali i prevenciju moždanog udara. U tijeku je također prevođenje na hrvatski aplikacije koja će procjenjivati rizik od moždanog udara.
