Crne točke
Osim odlagališta na Lemić Brdu sanirana je Mravinačka kava u Solinu, Koksara u Bakru, područje bivše šibenske Tvornice elektroda i ferolegura, katran na plaži Salbunara na otoku Biševu, a HEP je na Plominu sanirao odlagalište šljake
Odlagalište opasnog otpada na Lemić Brdu kod Karlovca, jedno je od čak devet crnih točaka u Hrvatskoj; nasljeđe iz prošlih vremena kada se razvijala industrija, koja je stvarala opasan otpad, a koji su neodgovorni pojedinci odlagali po šumama. Sreća u nesreći u karlovačkom slučaju je glineni sloj zemlje koji je svojom nepropusnošću zaštitio okoliš da onečišćenje tla ne bude i veće.
- Zahvaljujući dobroj komunikaciji s lokalnim stanovništvom, jer odlagalište se, zapravo, nalazi u blizini kuća, sanirali smo i veće područje jer su nam mještani ukazali da pored dva područja gdje smo uočili onečišćenja, postoji još nekoliko lokacija s otpadom. Sve je sanirano. Karlovački je slučaj poseban po tome što su sva sredstva za sanaciju dobivena iz EU fondova – kazao je Slaven Dobrović, ministar zaštite okoliša i prirode.
Na lokaciji je otpad dovožen od 1975. do 1986. godine, a stručnjaci su, razasuto po šumi, pronašli mazut, mulj iz taložnika, filter pogače, otpadni terolan, PVC mase i tekstil,soli sumporne kiseline, soli za kaljenje, fluorescentne boje, koncentrat dušične, solne, sumporne, fosforne i kromne kiseline. Postupak sanacije vrijedan 19,2 milijuna kuna, trajao je od 2007. godine, kada je napravljen program sanacije neuređenog odlagališta Lemić Brdo, pa do lanjskog prosinca kada je završena sanacija svih zagađenih lokacija. Konkretni radovi počeli su 2014. godine.
- S obzirom na to da više ne postoje tvrtke koje su onečistile tlo, država, odnosno Fond za zaštitu okoliša preuzeli su posao sanacije, a zemljište je nakon radova vraćeno državi, ograđeno, jer su na terenu ostavljene dvije kasete s obrađenim otpadom. Sanirano je ukupno 16.000 četvornih metara lokacije gdje je bilo čak 526,76 tona miješanog komunalnog otpada koje je odvezeno na odlagalište Ilovac u Karlovcu, obrađeno je 186,78 kubika vodenog tekućeg otpada, 235,34 tone crne ljepljive mase visoke viskoznosti odvezeno je na uništavanje u Njemačku, zbrinuto je 3.107 tona onečišćenog tla organskog porijekla, 544 kilograma ostale kiseline odvezeno je u Austriju na obradu, a 60,92 kilograma opasnih boja i lakova odvezeno je u Njemačku na postupak spaljivanja. U kazete na Lemić Brdu odloženo je oko četiri tisuće kubika onečišćenog tla, te oko 5.500 kubika organskog otpada koji je prethodno solidificiran. Izvedeni i isplaćeno radovi vrijedni su 16,3 milijuna kuna, od čega smo iz EU fondova dobili 10,1 milijun kuna. Čitava vrijednost iznosi 19,2 milijuna kuna, što uključuje i izradu projekata, studiju utjecaja na okoliš, nadzor i druge troškove – kazala je Aleksandra Čilić, načelnica Sektora zaštite okoliša Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Strogo kontroliran sustav zbrinjavanja
Dodala je i da su neke od ostalih crnih točaka u Hrvatskoj sanirane novcem nadležnog ministarstva.
- Mravinačka kava u Solinu, odnosno azbestni otpad u Vranjicama, je saniran, kao i Koksara u Bakru. Sanirano je i područje bivše šibenske Tvornice elektroda i ferolegura. U prvoj fazi sanacije je tvornica Borovo u Vukovaru. Lokacija na otoku Biševo, katran na plaži Salbunara je saniran. Lokacija u Obrovcu, bazeni tvornice glinice su u postupku. Hrvatske željeznice moraju sanirati lokaciju u Botovu jer su zauljeni muljevi, a HEP je na Plominu sanirao odlagalište šljake. Lokacija Sovjak u Rijeci treba ući u postupak sanacije. Riječ je o vrtači u kršu gdje je odlagan otpad, pa je i sanacija zahtjevnija – dodala je Aleksandra Čilić.
Ovakvih odlagališta otpada po Hrvatskoj više ne bi smjelo biti, kazao je ministar Dobrović, obzirom da današnje industrije ne stvaraju opasan otpad, odnosno imaju strogo kontroliran sustav zbrinjavanja svih vrsta otpada.
- U fokusu nam je gradnja regionalnih Centara za gospodarenje otpadom po Hrvatskoj. No, još je važnije da se radi na odvojenom prikupljanju otpada, te na recikliranju. Sve što se može reciklirati i ponovno upotrijebiti treba iskoristiti, a samo ona vrsta otpada koju je nemoguće reciklirati, mora završiti na Centrima. Zato gradovi moraju imati reciklažne centara i dvorišta, a oformit ćemo i Centre za ponovnu upotrebu gdje će građani dovoziti namještaj, tepihe, igračke, madrace, sve ono im je višak, što žele zamijeniti, a još ga netko može iskoristiti. U taj ćemo posao uključiti i udruge, a svi podaci bit će objavljeni na našim web stranicama. Naravno, važno je i kompostiranje kao način korištenja bio otpada iz domaćinstava – dodao je ministar Dobrović.
