prirodna baština
Upis još jednog hrvatskog lokaliteta na prestižni Popis svjetske baštine, dokaz je ne samo vrijednosti bogate prirodne baštine koju smo naslijedili, nego i potvrda poduzetih napora na njenom očuvanju i održivosti - naglasila je ministrica kulture Obuljen Koržinek
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek i ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić predali su u četvrtak UNESCO-ove povelje ravnateljici Nacionalnog parka Paklenica Nataliji Andačić i ravnateljici Nacionalnog parka Sjeverni Velebit Ireni Glavičić Sertić, na svečanoj dodjeli u povodu upisa "Bukovih prašuma i izvornih bukovih šuma Karpata i ostalih regija Europe" na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.
"Zajedničkom nominacijom bukovih prašuma i izvornih bukovih šuma Karpata na Popis svjetske baštine UNESCO-a, još se jednom potvrđuje dobra suradnja s drugim europskim državama koje zajedničkom zaštitom prirodnih cjelina pružaju doprinos očuvanju sveukupne svjetske prirodne baštine", rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.
"Upis još jednog hrvatskog lokaliteta na prestižni Popis svjetske baštine, dokaz je ne samo vrijednosti bogate prirodne baštine koju smo naslijedili, nego i potvrda poduzetih napora na njenom očuvanju i održivosti", naglasila je.
Bukove šume na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, unutar Strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi, zajedno s bukovim šumama na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik u Nacionalnom parku Paklenica i bukovim šumama u još deset europskih zemalja, upisane su na Popis Svjetske baštine UNESCO-a na poljskom zasjedanju UNESCO-ova Odbora za svjetsku baštinu, održanog u srpnju 2017.
Riječ je o 1289,11 hektara bukove šume u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit odnosno 2031,87 hektara šume u Nacionalnom parku Paklenica,, a njihova iznimnost temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini, ističe se u priopćenju Ministarstvo zaštite okoliša i energetike
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić ustvrdio je kako kako je upis na Popis svjetske baštine potvrda da se prirodnim ljepotama Hrvatske upravlja na najbolji mogući način, s ciljem njene zaštite za buduće naraštaje te da je Hrvatska među najbogatijim europskim državama po bioraznolikosti.
Uključivanjem novih područja na Popis svjetske baštine dobivena je cjelovitost koja ima iznimnu vrijednost i dokaz je prirodnog i neometanog razvoja ekosustava bukovih šuma Europe.
Ravnateljica NP Sjeverni Velebit Irena Glavičić Sertić istaknula je kako je biti na karti svjetske baštine za njih istovremeno izuzetna čast, ali i odgovornost.
Natalija Andačić, ravnateljica NP Paklenica rekla je kako su bukove šume vrijedan ekosustav u kojem se nalaze vrste i staništa koja su u Europi većinom ugrožena, a tom poveljom značajno će se doprinijeti očuvanju ne samo bukve kao vrste, nego i ukupnog ekosustava koji ona podržava.
To je treće proširenje liste zemalja u kojima se nalaze bukove šume. Prve su na Popis svjetske baštine "Iskonske bukove šume Karpata“ 2007. upisane bukove šume Slovačke i Ukrajine, 2010. godine upisane su njemačke drevne bukove šume.
Ovo je proširenje rezultat međunarodnog istraživačkog projekta koji je pokrenut 2012. godine pod vodstvom Austrije i tijekom kojega je dobivena lista sa 126 područja značajnih iskonskih i drevnih bukovih šuma Europe od kojih je 63 odabrano za nominaciju. To su područja u Albaniji, Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Italiji, Rumunjskoj, Sloveniji, Španjolskoj, Ukrajini i Hrvatskoj, podsjeća se u priopćenju.
