Hladnoća na farmama
'Zima je, ali nije katastrofa, pamtimo mi i hladnije dane kad je u Slavoniji i drveće pucalo od hladnoće', kaže stočar Antun Laslo
- Zima je, dakako. Svako jutro i svako popodne trebaju nam i dva-tri sata dodatnih priprema, grijanja i odleđivanja kako bismo sve stavili u pogon i uopće počeli mužnju krava. No mora se, kravama ne možete reći ni da ste bolesni ni da vam je hladno, a u Satnici Đakovačkoj i živa na termometru ovih dana spuštala se i do minus 19 – kaže stočar i predsjednik Udruge OPG-a Hrvatske Život Antun Laslo.
Najteže teladi
Na farmi s 40-ak muznih krava i dvostruko više teladi, junica i bikova, jutra ovih hladnih dana počinju i prije četiri kako bi se pojilice odmrznule kipućom vodom. Cijevi se griju i brenerom ne bi li se prije u njima otopio led, a izmuzišta griju na struju. Proizvodnja litre mlijeka, šali se Laslo, sad je i 30% skuplja, no nitko mu to neće nadoknaditi, kao ni manju proizvodnju. Mlijeka je i 15% manje nego prije hladnoća, a još uvijek nije nadoknađen ni drastičan pad mliječnosti krava nakon cijepljenja protiv kvrgave kože. – No da je katastrofa – nije – smije se on, prisjećajući se kako je u njegovu djetinjstvu u Slavoniji znalo biti i gore. I drveće je pucalo od hladnoće.
– Kravama je zapravo bolja i ovakva hladnoća nego one ekstremne vrućine u ljeto. Jedino što se bojimo za telad, janjad i ostali podmladak na farmi koja ovih dana buja životom. Jučer nam se telila jedna krava, jedna danas, treća će sutra... Bilo bi dobro da kod teladi stavimo grijalice. No rizik bi tada bio puno veći od uginuća – objašnjava on, a slično ovih dana govore i u Dalmaciji koju “grize” zima. Red leda, red janjenja, teljenja... No mora se, kažu stočari, uvjereni kako će im se trud isplatiti. Ni voćari i vinogradari se previše ne žale. Tko se o trsovima ranije dobro brinuo, minusi mu neće stvarati probleme, možda tek kod nekih stolnih sorti, a i voćnjacima, doznajemo, gode niže temperature.
Zemlja nasreću suha
Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako ni na poljima nema ekstrema. Mogle bi nastradati samo slabe biljke na njivama zbog kasnije sjetve, no i uljana repica, pšenica, ječam... zasad se dobro drže.
– Sreća u nesreći je što nije bilo kiša prije ovih velikih minusa pa se zemlja nije smrznula – objašnjava Brlošić, sretan što nema ni velikih dnevnih temperaturnih odstupanja koja bi naštetila biljkama. Zima ide svojim tijekom, slažu se i Laslo i Brlošić, očekujući još samo snježni ogrtač koji bi idućih dana mogao “ugrijati” njive. Bar je zima potamanila sve štetočine na farmama – završava Laslo.
