Kupujmo lokalno
Potrošači su sve svjesniji da je domaće svježije i nerijetko kontroliranije te da su internacionalni brendovi niže kvalitete nego na Zapadu
Svježa riba s malog broda koji je najdulje dva dana na moru i pazi na održiv uzgoj, još žive kamenice iz lokalnog uzgajališta koje je osobno odabrao chef restorana, sir i vrhnje, med ili mesni specijaliteti s farme u okolici koju zainteresirani gurman može i posjetiti ili putem interneta na njoj pratiti dnevnu rutinu… lokalna je priča na koju ne trzaju više samo stranci, koje neki u nas i dalje uporno varaju servirajući im smrznute tajlandske kozice umjesto škampa ili obezglavljene jeftine oceanske bodečnjake umjesto škarpine.
Kupnja povrća iz naslonjača
Lokalno je sve važnije i Hrvatima, koji s kunom više u džepu i rastom kupovne moći mijenjaju dosadašnju filozofiju trgovaca jer žele pravu vrijednost za svoj novac, svjesniji kako je domaće svježije i nerijetko kontroliranije – ali i da je niz onih internacionalnih brendova, kojih smo nekad bili željni, na našem tržištu drugačije, možda i niže kvalitete nego na Zapadu. Stoga nije čudno što sve više hrvatskih proizvođača „igra“ na kartu – Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Med iz Lijepe Naše, Jaja hrvatskih farmi ili Kruh hrvatskih polja, koju nosi sve više domaćih proizvoda i koje ovih dana u akciji Doručak s hrvatskih farmi diljem države promovira i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
– Svaki dan trebamo kupovati i jesti hrvatsko – ne samo zato što je svježije, zdravije i bolje od uvoznog nego i zato što, dajući prednost lokalnom proizvodu, štitimo hrvatsku poljoprivredu – poručuje Tolušić.
A dok Hrvatska poljoprivredna agencija kod mesa s hrvatskih farmi vrednuje činjenicu da je ono „rođeno“, uzgojeno i zaklano u Hrvatskoj, Vindija upravo uvodi i „5 HR“ oznaku na ambalažu svježih pilećih proizvoda Koke pod brendom Cekin, kojim će garantirati da se perad, počevši od samih roditeljskih jata, izlegla te je uzgojena u Hrvatskoj, da i hrana kojom se hrani potječe iz Hrvatske te da je zaklana i prerađena u Hrvatskoj, što potvrđuje i Ministarstvo poljoprivrede.
Usto ne treba zanemariti ni GMO free certifikate na Kokinoj svježoj piletini te na stočnoj hrani Vindijine tvornice Blagodar, prve takve vrste u nas, dok nedavno otvorena zagrebačka GoGreen tržnica u suradnji s web-portalom eKupi garantira i 100 posto hrvatsko voće i povrće koje se može birati i iz naslonjača, putem računala ili pametnog telefona i videopoziva.
Dr. sc. Goran Buturac iz zagrebačkog Ekonomskog instituta na Večernjakovu je okruglom stolu nedavno rekao kako turizam ne može riješiti sve probleme u hrvatskoj poljoprivredi, ali može biti značajan izvor potrošnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. To je danas 2,4 milijarde kuna, ali treba biti puno više, jer prehrambena industrija, koja danas godišnje stvara oko 6,32 milijarde kuna prihoda poljoprivrednog sektora preko intermedijarne potrošnje izravno utječe i na razvoj ostalih sektora, ambalaže, papirne industrije, gume i plastike. Zato trebamo strategiju razvoja poljoprivredno-prehrambenog sektora koja neće biti samo mrtvo slovo na papiru te konačno povezivanje plave i zelene magistrale kako nam se i dalje ne bi događalo da, među ostalim, zbog nereda na tržištu ili nepoštene trgovačke prakse u turističkoj sezoni uvozimo i 40% jabuka koje hotelijeri serviraju turistima, dok domaći voćari tvrde da svoje ne mogu prodati – kazao je. No, na sreću, trendovi se mijenjaju pa su u lokalnom gospodarstvu i neki turistički resorti našli nišu koja im dodatno daje na cijeni.
Platforma Green Destinations
– Hotel Jadranka s Lošinja i Sv. Martin na Muri resort koriste prehrambene proizvode lokalnih proizvođača u krugu od 30 km od lokacije svog objekta. Na taj se način cijela njihova gastroponuda mijenja prema sezonskim proizvodima, odnosno zdravi meniji koje nude svojim gostima prilagođavaju se ponudi svježih namirnica koje se u tom trenutku mogu kupiti od malih obiteljskih proizvođača – kaže predsjednik HGK Luka Burilović.
Taj je projekt, objašnjava, zasnovan na platformi Green Destinations organizacije osnovane 2014. radi pružanja platforme za certificiranje i promicanje „zelenih“ turističkih odredišta na svjetskoj razini.
Kao jedna od vodećih organizacija u promoviranju održivosti u turizmu, Green Destinations danas je prepoznata kao odličan i inovativan primjer koji svjedoči koliko je važno poticati gospodarstvo kupnjom domaćeg proizvoda te poticanjem malog i srednjeg poduzetništva.
