Kamo s plastikom s groblja
Prošle godine skupljeno je 50 tona lampiona, a čak 50 posto pokupi se tijekom studenog
Tone i tone lampiona završit će idućih dana u kantama za smeće i kontejnerima diljem Hrvatske. Točne količine tog otpada nitko ne zna, no prema podacima koje smo prikupili u nekoliko komunalnih tvrtki, radi se tisućama tona. Samo će preloški Pre-kom u studenom skupiti oko 20 tona lampiona, dvostruko više nego preostalih jedanaest mjeseci u godini.
- Kamo ćemo s njima? Skupit ćemo ih, očistiti i izbalirati, a onda kreće potraga za najjeftinijim načinom zbrinjavanja. Najjeftinije je zapravo odlaganje na deponij, no mi pokušavamo to riješiti na drukčiji, bolji način - kaže Siniša Radiković, direktor Pre-koma, komunalne tvrtke koju u Ministarstvu zaštite okoliša često ističu kao primjer u postupanju s otpadom, a i potpisnica je međunarodne strategije "Zero Waste".
Treba poraditi na prevenciji
Pronađe li se nekim čudom tvrtka koja bi bila spremna preuzeti i propisno obraditi lampione, to bi komunalna poduzeća u vlasništvu gradova i općina stajalo oko 3000 kuna po toni. Jeftinije je platiti od 340 do 500 kuna po toni da ga netko samo zatrpa na odlagalištu.
- Sve veći problem su stakleni lampioni i oni s baterijom, te žaruljicom - ističe Radiković. Lampioni se sastoje od 52 posto parafina, 40 posto polimera i metala. Kućište je od plastike, uglavnom od PVC-a i polipropilena. U čakovečkom Čakomu kažu da će nakon odvajanja metalnih dijelova lampione, koji se ubrajaju u neopasan otpad, isprešati i izbalirati. Godinu dana čekat će se drugo rješenje, a ako se ne pronađe, odložit će se jednostavno na deponij u Totovcu pokraj Čakovca, kako je to lani bio slučaj.
Prošle godine skupljeno je 50 tona lampiona, a čak 50 posto pokupi se tijekom studenog. Jedno od rješenja je i odvoz na spaljivanje u Austriju, u Beč, no i to je odbačeno kao preskupo jer bi trebalo platiti od 150 do 200 eura po toni. U Hrvatskoj trenutno nema tzv. oporabitelja, tvrtke koja bi preuzela i zbrinula otpad, kakva je do prije nekoliko godina radila u Glini.
- Trebalo bi više poraditi na prevenciji, odnosno sprječavanju nastanka tolike količine tog otpada. Važna je edukacija, i to već od predškolske dobi - smatra direktorica Čakoma Snježana Tkalčec Avirović.
Sustav je posložen tako da danas svi plaćaju isto, bez obzira jesu li kupili dvadesetak ili samo dva lampiona i bez obzira jesu li siromašni ili bogati. Rješenje bi, predlažu komunalci, moglo biti uvođenje naknade koja bi se uračunala u cijenu lampiona. Na primjer, prosječni lampion bi umjesto pet stajao osam kuna, a te tri kune razlike trgovci bi uplaćivali Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji bi potom tim novcem pokrivao troškove zbrinjavanja.
No, takvu bi odluku trebalo donijeti na državnoj razini. Bilo je u nekim općinama pokušaja da se broj lampaša ograniči na najviše deset po grobnom mjestu, no pitanje je tko će to kontrolirati. S običnim parafinskim svijećama, tvrde komunalci, nekad nije bilo problema.
