Izbornik
Naslovnica Vijesti
Darko Grivičić otvorio postrojenje u Slobodnici

U liniju za proizvodnju peleta uložio tri milijuna kuna

Tvrtka Euro-tim vlasnika Darka Grivicica uložila je tri milijuna kuna u novu liniju postrojenja za proizvodnju peleta u Slobodnici
1/7
Foto: Ivica Galović/Pixsell
Grijanje na pelete gotovo je tri puta jeftinije, jer jedna litra lož-ulja, koja košta oko 5 kuna, ima jednaku energetsku kao 2 kilograma peleta, kojeg Darko Grivičić prodaje po 80 lipa plus PDV

Tvrtka Eurotim vlasnika Darka Grivičića uložila je gotovo tri milijuna kuna u novu liniju postrojenja za proizvodnju peleta u Slobodnici kod Slavonskog Broda. Uvjeren je kako će mu se investicija isplatiti, jer je grijanje na pelete znatno jeftinije i čistije za atmosferu, a pomoglo je i to što mu je Fond za zaštitu okoliša odobrio 80 posto povrata sredstava od 245 tisuća eura uloženih u peletirku.

Grivičićev je pogon dobar primjer efikasnog korištenja ostataka iz poljoprivredne proizvodnje i suvremenih tehnologija u ekonomski opravdanoj proizvodnji agropeleta.

- Spaljivanjem jedne tone lož-ulja mi smo u atmosferu izbacili 3,3 tone ugljikovog dioksida. Ni s plinom nije puno bolja situacija, pa čak ni s drvetom, jer se spaljivanjem peleta nakupljeni CO2 također baca u atmosferu. Stoga je najbolje rješenje poljoprivredna biomasa kao najekološkiji energent – kaže Grivičić.

Foto: Ivica Galović/PIXSELL

Tri puta jeftinije grijanje

On dodaje kako je grijanje na pelete gotovo tri puta jeftinije, jer jedna litra lož-ulja, koja košta oko 5 kuna, ima jednaku energetsku kao 2 kilograma peleta, kojeg on prodaje po 80 lipa plus PDV. Usto, riječ je o energentu koji se ne mora uvoziti. Kada bi se iskoristio energetski potencijal hrvatske poljoprivrede, novčani bi ekvivalent, kaže, bio 5 do 7 milijardi kuna, a u Slavoniji bi se zaposlilo 5 do 10 tisuća ljudi. Volio bi da politika prepozna njegovu priču, jer postrojenja poput njegovog zamišljena su da pokrivaju područje od 5 do 10 kilometara, pa bi ih u Slavoniji trebale na stotine. Jedini je problem kako pronaći tržište, pa u tome traži pomoć države i lokalne zajednice.

- Hrvatska godišnje sije oko 140 tisuća hektara pšenice. Kada bismo samo slamu od pšenice pretvorili u energiju i potrošili je, potreba za uvozom nafte smanjila bi se za oko milijardu kuna. Taj novac onda ne bi otišao u Rusiju ili Saudijsku Arabiju, nego bi ostao našim poljoprivrednicima – ističe Grivičić.