Nisu uspjele odletjeti u tople krajeve
Najveći je pritisak prilikom izlaska mladih ptiča iz gnijezda krajem srpnja ili početkom kolovoza, kad padaju na beton ili asfalt, pa lome krila i noge. Problem je što se lom nikako ne može sanirati u tako kratkom vremenu do njihova odlaska na put krajem kolovoza, pa one ostaju kod nas do proljeća, kaže dr. vet. med. Ingeborg Bata
Više od 50 roda smješteno je ovoga trenutka u oporavilištima za divlje životinje na tri lokacije u Hrvatskoj - Centru za zbrinjavanje udruge AWAP u Kraju Gornjem kod Zaprešića, Ruščici kod Slavonskog broda i u Noskovicima u općini Čađavica u Virovitičko-podravskoj županiji. Dio roda tu će prezimiti i čekati proljeće, kad će se iz toplih krajeva, iz 12.000 udaljenih staništa u Africi, vratiti jata tih ptica selica, trajno zaštićenih.
- Trenutno skrbimo o 35 roda. Neke su k nama došle dosta kasno, u rujnu i listopadu, i nećemo ih puštati do proljeća. Takvih je desetak, a ostale su hendikepirane i trebaju trajnu skrb. Rode nam, dakle, stižu periodički. Najveći je pritisak prilikom izlaska mladih ptiča iz gnijezda krajem srpnja ili početkom kolovoza, kad padaju na beton ili asfalt, pa lome krila i noge. Problem je što se lom nikako ne može sanirati u tako kratkom vremenu do njihova odlaska na put krajem kolovoza, pa one ostaju kod nas do proljeća. Drugi priljev je sad u zimskim mjesecima jer dio roda uvijek ostaje u Hrvatskoj, i to je prirodna pojava. Kad postane jako hladno i padne snijeg, ne mogu do hrane, pa preko zime dolaze k nama na skrb - kaže dr. vet. med. Ingeborg Bata iz AWAP-a, koja pozdravlja inicijativu Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije, koja je u Noskovcima, u sklopu projekta Dravska priča, nedavno uredila oporavilište u kojem boravi šest roda.
Treba osigurati velike količine hrane
- Pohvalno je što se u to krenulo i što će nas se malo rasteretiti. To je, koliko znam, prvi slučaj da je jedna Javna ustanova uredila oporavilište za rode i nadam se da će još nekoliko roda biti zbrinuto u Noskovcima - dodaje.
Skrb o rodama je skupa. Uz velike volijere, kako se nazivaju ptičje nastambe, treba osigurati i velike količine hrane jer jedna roda dnevno pojedne između pola kilograma do tričetvrt kilograma ribe ili neke druge hrane. Netko ih treba i svakodnevno hraniti.
- Uspijevamo se pokrivati, ali da nema donatora ne znam kako bi bilo - kaže I. Bata. Na "pozitivnoj nuli" je oporavilište u Ruščici, u kojem je trenutno smješteno 13 roda.
- Za ovaj dio godine je to neki prosjek. Godišnje ih zbrinemo pedesetak. Vidjet ćemo kakva će biti zima, ljudi već sad stalno zovu i javljaju da su vidjeli rode. Sad još imaju što jesti. Ljudi im mogu pomoći ako ih dostave hranu. Jedu skoro sve, od sitno sjeckanog mesa i iznutrica do papalina, babuški i jednodnevnih pilića - kaže Mirko Milec iz Udruge za zaštitu životinja Ruščica. Pomoć donatora je uvijek dobrodošla, pa u AWAP-u, Noskovcima i u udruzi Ruščica pozivaju građane i tvrtke da im se jave i pomognu.
