Znanstveni kolokvij u Vukovaru
Hrvati u Srbiji i Vojvodini nisu više fizički ugroženi, ali se i dalje događaju incidenti poput onoga ovoga proljeća kada je pretučen franjevac u Baču
"Hrvati kao manjina u okolnim zemljama: Povijest, položaji, izazovi" naziv je znanstvenog kolokvija, koji je u srijedu održan u Vukovaru, a na kojem je bilo riječi o položaju pripadnika hrvatske nacionalne manjine u zemljama u regiji kao i problemima s kojima se suočavaju.
- Položaj hrvatske nacionalne manjine u okolnim zemljama je raznolik, pri čemu je najsloženija situacija ona u Srbiji. Želimo i na ovaj način senzibilizirati javnost i hrvatsku državu da se dodatno uključi kako bi se taj položaj poboljšao - rekao je Dražen Živić, voditelj Područnoga centra Instituta Pilar u Vukovaru. Na vukovarskom skupu nazočio je i Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji je govorio o položaju Hrvata u Srbiji. Prema njegovim riječima taj položaj je izrazito složen pri čemu su upravo oni ti koji prvi osjete dobre ili loše odnose dvije države.
Antihrvatsko ozračje
- Hrvati u Srbiji i Vojvodini nisu više fizički ugroženi, ali se i dalje događaju incidenti poput onoga ovoga proljeća kada je pretučen franjevac u Baču ili kod incidenta u Sonti. Nismo uključeni niti u donošenje odluka pa čak niti onih koje se direktno tiču nas. Želimo i da kod izbora imamo, kao što je to slučaj u Hrvatskoj, zagarantirana prava u Skupštini Srbije - rekao je Žigmanov.
Dodao je kako je tijekom ovogodišnje izborne kampanje vladalo pravo antihrvatsko ozračje koje se nakon izbora vlasti ipak smirilo. Poslije svega očekuje, odmah nakon što se u Hrvatskoj konstituira Vlada, razgovore između vlasti u Zagrebu i Beogradu što bi trebalo poboljšati položaj pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji.
Govoreći o rezultatima izbora u Srbiji Žigmanov je rekao kako Hrvati ponovno imaju zastupnika u srbijanskoj Skupštini kao i da su zadržali mjesto u Skupštini Vojvodine. Zadržana su i mjesta u gradskim vijećima Sombora i Subotice. Ipak, i dalje izostaje kontakt sa službenim Beogradom.
- Sudjelovali smo u lipnju u razgovorima predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i srbijanskog premijera Aleksandra Vučića. Od tada nije bilo više nikakvih razgovora niti susreta - rekao je Žigmanov.
U Srbiji trenutno živi 57.900 Hrvata iako ih je do početka Domovinskog rata na tim prostorima bilo više od 120.000. U isto vrijeme u Vojvodini, u odnosu na prijeratnih 80.000, danas živi 47.033 Hrvata. Interesantan je i podatak kako je u Srbiji još 1961. godine živjelo 157.000 Hrvata, odnosno da je u 50 godina ta brojka više nego prepolovljena. Kada je riječ o broju Hrvata u drugim zemljama regije procjenjuje se kako u Mađarskoj živi oko 17.000 Hrvata, Crnoj Gori 5.000, Rumunjskoj 4.000, Austriji 2.000, a na Kosovu njih 300-400.
