Sajam pršuta u Sinju
U planu je mladim obiteljima dati nepovratnih do 100.000 kuna za obnovu ili pomoć u izgradnji kuće u ruralnim dijelovima naše županije
U Sinju se proteklog vikenda doista dobro jelo. Na tradicionalnom 13. po redu Sajmu pršuta okupilo se sedamdesetak izlagača, a za “hrvatskim stolom” ponuđene su isključivo domaće delicije.
Zaštićen autohtoni proizvod
Ministarstvo poljoprivrede organiziralo je edukacije i bila je to prilika ne samo za promociju dalmatinskog pršuta, koji je prošle godine zaštićen kao autohtoni proizvod na razini EU, sklapanje novih poslova i druženje već i da se naučiti nešto novo.
– Splitsko-dalmatinska županija s Ministarstvom poljoprivrede nastoji biti potpora proizvođačima koliko je to moguće. Na području naše županije proizvodi se 150.000 pršuta, zajedno s dvije susjedne to je 250.000, ali opet je premalo jer je pršut iz Dalmacije najkvalitetniji prehrambeni artikl na cijeloj kugli zemaljskoj. Pripremit ćemo poticaje i mjere kako bismo potaknuli svinjogojstvo. I ta mjera trebala bi pomoći zaustavljanju iseljavanja, a dogodine planiramo uvesti pomoć mladim obiteljima od nepovratnih 70.000 do 100.000 kuna za obnovu ili pomoć u izgradnji obiteljske kuće u ruralnim dijelovima naše županije – najavio je Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan i izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, pokroviteljice sajma koji tradicionalno organizira Poduzetnički centar Sinj uz potporu Županije i Grada Sinja.
Dalmatinski pršuti proizvode se, kako su nam rekli proizvođači, od mađarskih svinja hrvatskog podrijetla ili od slavonskih.
– Svinjogojstvo ne bi pomoglo samo nama, proizvođačima pršuta, već bi potaknulo zapošljavanje, vjerojatno bi se otvorila i velika klaonica jer bi potrebe to zahtijevale. Bilo bi izvrsno da imamo svoje svinje pa da zatvorimo krug proizvodnje – mišljenja je Tomislav Pelivan čiji otac je vlasnik Pršuta Mrki iz Trogira.
Po sirovinu idu u Bjelovarsko-bilogorsku županiju, a pršute suše u Pakovom Selu jer bez vlaške bure nema dobrog dalmatinskog pršuta.
Za Uskrs samo domaće
– Svima koji kupuju pršute najbolji je savjet da kupe naš, domaći. Jako pažljivo biramo sirovinu, a pršut proizvodimo na tradicionalan, stoljetan način svojega kraja. Solimo ga morskom soli, sušimo na buri i dimu, i to je to – poručuje Nikola Zdilar iz Pršutane Gradina iz Studenaca. Oni proizvode isključivo za domaće tržište, ali u planu im je širenje na susjedne zemlje i zemlje EU.
Vlade Prančić iz dugopoljske tvrtke Smjeli kaže kako oni glavninu proizvodnje plasiraju u restoranima i hotelima duž naše obale, ali desetak posto ipak ode na tržište Njemačke i Austrije. U velike trgovačke centre pokušali su ući, ali su odustali jer je bilo prekomplicirano. Najbolja svinja za pršute, otkriva nam Prančić, težine je oko 130 do 170 kg, a meso treba biti propisno promašćeno. Soli se morskom soli i potom suši na dimu i buri najmanje 15 mjeseci. Što je pršut veći, mora se duže sušiti.
– Kada kupujete dalmatinski pršut, najbolje bi bilo da ima oznaku zaštićenog podrijetla koja jamči da je proizvod kvalitetan – poručuje Prančić, a župan Boban ga je dopunio pozivom da za Uskrs na obiteljskim stolovima isključivo poslužimo hrvatske proizvode.
– Neka vam za ovaj veliki katolički blagdan blagdanski stol bude doista hrvatski: jaja s hrvatskih farmi, slavonska šunka, dalmatinski pršut... – poručio je župan Boban.
