Nekad snažna svinjogojska regija, Bjelovarsko-bilogorska županija opet bi trebala stati na noge, i to uz pomoć Agronomskog fakulteta Zagreb koji je s Gradom Bjelovarom potpisao ugovor o unapređenju svinjogojske proizvodnje. Agronomski fakultet provest će studiju kojoj će biti cilj povećati broj nukleus stada svinja pasmina uključenih u hrvatski uzgojni program, povećati broj svinja u stadima, poboljšati proizvodne rezultate u uzgoju rasplodnih svinja te educirati uzgajivače.
Dekan Agronomskog fakulteta Zoran Grgić u Bjelovar je stigao s Dubravkom Škorputom, voditeljem projekta, i Zoranom Lukovićem, izvanrednim profesorom na fakultetu.
Svinjogojstvo treba pomoć
Problematika koju je istraživački tim odmah dokučio jest činjenica da se ne može osigurati dovoljna količina i kvaliteta domaćeg proizvoda, u ovom slučaju mesa, iako je poznato da postoji tržište koje je spremno dodatno platiti kako bi do toga došlo.
– Prodavati se mora proizvod koji ima, takoreći, svoje ime i prezime. Hrvatska, uz svoje stanovništvo, svake godine primi i velik broj turista kojima se mora ponuditi nešto što će imati dodatnu vrijednost – kazao je dekan Grgić. Analiza, koju je istraživački tim već napravio, otkrila je da je na bjelovarskom području u posljednjih deset godina došlo do pada uzgoja svinja.
Analize kažu da se uzgaja pet puta manje svinja.
– Ponukani tom činjenicom, a uzevši u obzir da se na ovom području nalaze uzgajivači koji proizvode odličan genetski materijal, odlučili smo iskoristiti tu prednost te uskoro krenuti s prvim korakom, odnosno povećanjem broja svinja – objasnio je voditelj projekta Dubravko Škorputa. Osim povećanja uzgoja, cilj je i stvoriti svinju koja će biti prepoznatljiva i konkurentna na tržištu. Za ovaj projekt ponajviše se zainteresirao Vlado Biškup, predsjednik Udruge uzgajivača rasplodnih svinja Bjelovarsko-bilogorske županije, koji je iskoristio priliku da zahvali što se napokon prepoznalo da je svinjogojstvo jedna karika u Hrvatskoj kojoj je pomoć prijeko potrebna.
– Rasplodnja svinja na našem području je tradicionalna, ali došlo je do velikog pada broja krmača, i to onih koje su dobre genetike. Na našem području ostalo je samo nekoliko proizvođača koji do toga još drže, a nadam se da će projekt privući mlade i nove uzgajivače – kazao je Biškup rekavši kako je po genetici koju imaju bjelovarske svinje mogu stajati uz bok bilo kojoj europskoj svinji.
Jelovnici škola i vrtića
Zadaća gradonačelnika Hrebaka i njegovih suradnika, ponajprije pročelnice Sonje Novak, bit će osigurati tržište onima koji će sudjelovati u ovom projektu, a prvi korak bit će uvesti meso u šest namirnica koje stižu na školske stolove u sklopu sada već uspješnog Bjelovarskog doručka.
– Upravo prilikom provođenja Bjelovarskog doručka ustanovili smo da nemamo svinja koje su uzgojene i prerađene na ovom području. Na našem području postoji dobra genetika, a cilj je ove suradnje stvoriti bjelovarsku svinju. To znači da će nam stručnjaci s Agronomskog fakulteta sugerirati koja bi to vrsta svinje trebala biti te na kojim bi se obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima trebala uzgajati. Tako bi se kvalitetno, svježe i domaće meso našlo na jelovnicima naših škola i vrtića, ali i na tržištu diljem Hrvatske – izjavio je Hrebak.