"Desetina EU sredstava, koja su došla u Hrvatsku, je u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Skupština Splitsko-dalmatinske županije prihvatila je Plan razvoja do 2027. godine. Povod je to razgovora s Jozom Saračem, ravnateljem Javne ustanove RERA, koja ga je izradila.

Što Plan razvoja znači za županiju?

- S ciljem da se razvoju županije pristupi strateški i cjelovito, kao i da se u potpunosti iskoristi svaka prilika za iskorištavanje redstava iz fondova EU, donijeli smo najvažniji strateški dokument – Plan razvoja Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 2022. – 2027. On nam odgovara na pitanja gdje smo sada i, što je još važnije, gdje želimo biti i kako do tamo doći. Ističem, ma koliko bio dobar, svaki strateški dokument samo je okvir, a tek njegovom zajedničkom provedbom ostvarit ćemo i stvaran rezultat i postići zacrtane ciljeve razvoja.

Spomenuli ste Plan razvoja kao jedan od preduvjeta za povlačenje novca iz EU fondova. Koliko ste zadovoljni dosadašnjim povlačenjem tih sredstava u SDŽ?

- S obzirom na činjenicu da smo u prošlogodišnjem financijskom razdoblju do danas ugovorili čak 7,1 milijardu kuna za projekte na području županije, možemo biti jako zadovoljni. Ako taj iznos stavite u kontekst ukupne alokacije sredstava EU za cijelu RH, koja je iznosila 10,8 milijardi eura za prošlogodišnje financijsko razdoblje, ispada da je nešto manje od desetine ukupne alokacije 
sredstava EU otišlo na područje naše županije, što zaista nije zanemariv rezultat. Projekata je bilo puno iz različitih sektora, a to se najbolje vidi na interaktivnoj karti razvojnih projekata Splitsko-dalmatinske županije, koja osim projekata financiranih EU sredstvima prikazuje i sve ostale projekte bitne za razvoj županije. Bez obzira na velik broj projekata u provedbi, naš posao još nije ni približno gotov. Čekaju nas još brojni izazovi, ali rezultat prošlog financijskog razdoblja upućuje na činjenicu da imamo kapacitete koji na njih mogu odgovoriti.

Koji su prioriteti SDŽ u novom programskom razdoblju?

- Razvojni prioriteti uvelike se naslanjaju na prioritete kohezijske politike EU, odnosno prioritete pametne, zelenije, povezane EU, bliže građanima i s istaknutom socijalnom komponentom. Ukratko, za županiju to bi značilo razvoj konkurentnog, održivog i 
otpornog gospodarstva, pristup obrazovanju kao temeljnome stupu društva i njegovu usklađivanju s tržištem rada, razvoj koji se temelji na načelima ekološke održivosti i zelene tranzicije, razvoj koji će na koncu osigurati zdrav, aktivan i kvalitetan život 
stanovnika županije uz primjenu načela dobrog upravljanja. Sve navedeno čini prioritete razvoja županije, koji želimo postići 
iskorištavanjem naših osobitosti i komparativnih prednosti. Poseban će naglasak, naravno, biti stavljen na razvoj područja s osobitostima kao što su otoci, zaleđe i urbana područja.

Kako se odredio smjer razvoja?

- Plan je izrađen primjenom svih šest načela strateškog planiranja, a s posebnim naglaskom na načelo partnerstva. Tako smo u izradu dokumenta u radu različitih tijela uključili ključne predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora (njih 191), koji su svi dali svoj doprinos kako bi iznijeli zajedničku viziju razvoja. Zato i ne volimo govoriti da smo mi izrađivači dokumenta, mi smo samo koordinatori izrade, a izrađivači dokumenta su svi koji su dali svoj doprinos.

Koji su ključni projekti?

- Ključni su projekti brojni i iz sektora turizma, obrazovanja, energetike, vodoopskrbe, zdravstva, socijalne skrbi itd. Izdvojit ću samo neke: Biokovka 5.0 – mediteranski centar izvrsnosti lječilišnog i wellness turizma, Nacionalni centar izvrsnosti (NCI) Nova Sela, uspostava Regionalnog centra kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva SDŽ, uspostava Regionalnog centra kompetentnosti za elektrotehniku i računalstvo SDŽ, gradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom u Kladnjicama, uspostava Nastavnog regionalnog središta za osposobljavanje operativnih snaga u sustavu vatrogastva, gradnja reverzibilne hidroelektrane Korita (RHE Korita), gradnja sunčane elektrane Dugopolje, projekt gradnje spojne ceste čvor Vučevica na A1 – čvor na DC8, dionica čvor Vučevica – tunel Kozjak, multimodalna platforma Splitske aglomeracije Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš, Krilo Jesenice – uređenje i dogradnja luke, jačanje kapaciteta KBC-a Split kroz implementaciju projekata Centra za akutnu medicinu, Centra za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i Istraživačkog medicinskog  centra Split (IMCS), poboljšanje vodoopskrbe otoka Brača, Hvara, Šolte i Visa, projekt povezivanja brzom prigradskom željeznicom kolodvora Split, u trajektnoj luci Split (Istočna obala), sa Zračnom lukom Split te gradnja intermodalnog čvora novoga glavnog kolodvora Split (Kopilica), Rehabilitacijski centar u Dugopolju itd.

Provedba svih navedenih projekata takva je da pridonosi povećanju kvalitete života velikog broja stanovnika županije i slobodno 
možemo reći da njihova važnost nadilazi županijski okvir. Naravno, tu je i velik broj ništa manje važnih manjih projekata, izuzetno značajnih za razvoj županije, ali trebao bi mi cijeli jedan podlist za njihovo nabrajanje. Također, bitno je naglasiti i privatni sektor 
i projekte koji će iz njega proizaći, a koji će biti jedna od okosnica razvoja.

Kako se pripremate za novu financijsku perspektivu?

- Tu moram napomenuti vječno “sveto trojstvo” uspješnog povlačenja sredstva iz fondova EU, a to su: riješeni imovinskopravni odnosi, projektna dokumentacija te ljudski kapaciteti. To su procesi na kojima se dugo i intenzivno radi. Uz to bih još dodao snažnu suradnju s gradovima, općinama, civilnim sektorom i javno-pravnim tijelima. Bitno je napomenuti i da smo putem procesa 
programiranja novih operativnih programa kroz rad različitih tijela osigurali i da se glas županije čuje. Željeli smo osigurati da su 
interesi Splitsko-dalmatinske županije zastupljeni u novom  financijskom razdoblju i mislim da smo u tome uspjeli. Izazovi su 
veliki i brojni, ali siguran sam da ćemo na njih znati odgovoriti. Odgovornost za provođenje ciljeva koji su nam zadani na svima 
je nama te vjerujem u nastavak partnerstva jer do cilja i možemo samo ako postoji volja, konsenzus i partnerstvo za zajednički razvoj naše vizije županije za sve!